Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
disti.ba
grakop.ba
interliber.com
 
 
Zanimljivosti:
KAKO JE TRGOVAO JOSO DIMITRIJEVIĆ
29. 11. 2014.

Porodica sarajevskog trgovca Jose Dimitrijevića, koji je živio u 19. stoljeću, stanovala je u kući u Budimlića (Ulica Ćukovića broj 4). Jozo je bio poznati trgovac koji se bavio prometom kolonijalne robe, nabavljene na veoma neobičan način.


PREZIMENA IZ GRUNTOVNE KNJIGE HARDOMILJE
18. 11. 2014.


Prezimena sačuvana u nazivima pojedinih zemljišnih čestica ispisali smo iz gruntovne knjige k.o. Hardomilje, kotara Ljubuški sv.l., koju je ustrojila Austrija 1887. godine i iz novoga zemljišnog operata sastavljenog nakon snimanja iz zraka 1974. godine. Uz to, na više se strana našlo spomena prezimena nekadašnjih žitelja Hardomilja, pa ćemo te razne pabirke iz prošlosti skupiti na jedno mjesto, a mi iznosimo ono što nam je do sada bilo poznato od tih prezimena:


OMERBAŠIĆI - POTOMCI PRVOG BOSANSKOG KRALJA
10. 11. 2014.

Loza Omerbašića predstavlja direktne potomke prvog bosanskog vladara, vicekralja Borila Borića - zajedničkog pretka svim vladarima Bosne. Omerbašići su pleme posavskih velmoža Berislavića Grabarskih, nastalo islamizacijom potomaka prijestolonasljednika Bosne, Srbije, Hrvatske i Britanije, princa-pretenda Stjepana Berislavića. On će postati nasljednik gašenjem dinastije Kotromanić čiji je osnivač Prijezda.


PREZIMENA IZVEDENA OD IMENA VUK
09. 11. 2014.

Prezime Vujević ima u osnovi imenicu vuk ili posve precizno hipokoristik Vujo, koje je izvedenica od imena Vuk.


NESVAKIDAŠNJA PREZIMENA
03. 11. 2014.

U Hercegovini bi ovo moglo da se desi: da načelnik opštine bude Lažetić, zamjenik mu Dangubić, a da policiji komanduje Batinić, dok narod prilaže molbe i žalbe kod Slijepčevića i Glušca... Ko se to i kako pobrinuo za ovu komediju sa imenima i prezimenima, goneta u svojoj knjizi Ime i prezime novinar i povremeni pisac Šćepan Aleksić iz Bileće.


ZAŠTO JE POGUBLJEN MEHMED-AGA DALAGIJA
26. 10. 2014.

Dalagija je stara, sarajevska bošnjačka muslimanska porodica. Prvi pomen Dalagija nalazi se u jednom hudžetu, s početka 18. stoljeća. U “Nekrologiju” Mula Mustafa Bašeskija pominju se Mehmed i Mula Mustafa Dalagija.


PET TEORIJA O PORIJEKLU KECMANA
18. 10. 2014.

Riječ Kecman je najvjerovatnije ili slovensko-rusko-kozačkog porekla, ili srpski oblik germanskih riječi Ketzer ili Keck man. Ketzer na njemačkom znači nevjernik, jeretik, vjerski otpadnik, krivovjerac. Također u njemačkom jeziku postoji riječ keck i znači odvažan i drzak, što sa drugim dijelom prezimena man daje značenje odvažan ili drzak čovjek.


POTOMCIMA MORAMO OSTAVITI GENETSKU SLIKU
04. 10. 2014.

Peter Hawlina, predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva: Mislim da bi svatko, a ne samo rodoslovac, morao svojim potomcima ostaviti genetsku sliku. Djeca doduše nasljeđuju gene roditelja, ali ipak je njihov haplotip različit od očevog i majčinog. On je kombinacija obaju


KAKO SU BUTUROVIĆI DOBILI PREZIME
02. 10. 2014.

Prema mišljenju mnogih povjesničara, Buturovići vode porijeklo od znamenitoga paterena gosta Radina Buturovića koji je živio u 15. stoljeću u Seonici. U ovom mjestu njegovi potomci podigli su četiri konaka, nazvana po njihovim vlasnicima: Avdi-begov, Ibrahim-begov, Ahmed-begov i Adem-begov konak.


OKO 5.590 SRPSKIH PREZIMENA SA 72 RAZLIČITE SLAVE
29. 09. 2014.

U BiH ima skoro šest hiljada srpskih prezimena koja se vezuju za 72 slave. Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). No, o prezimenima Srba u BiH ne postoje sistematizovana naučna istraživanja tako da se o njima jedino nešta više može saznati iz crkvenih popisa ili takozvanih šematizama.


PEKARI PORODICE HUKIĆ
17. 09. 2014.

 Prema historijskim izvorima, najstarija tuzlanska pekara koja radi u kontinuitetu je pekarska radnja porodice Hukić. Kao zanatska i trgovačka porodica, Hukići doseljavaju u Tuzlu oko 1860. godine.


SMAIŠI POSTALI KOMADIĆI
11. 09. 2014.

Smaiši su stara sarajevska familija za koju historičari nisu detaljno istražili koliko je stara. Zna se da je u gradu postojala još u ranom periodu turske uprave Bosnom. Historičarka Aiša Softić ih u „Zborniku bošnjačkih usmenih predaja“ spominje u priči „O postanku prezimena Komadić“.


KAKO SU SE MATIJEVIĆI SELILI
06. 09. 2014.

Matijevići, koji - prema kazivanju etnologa Milenka S. Filipovića -  još zovu i Maričići, žive u kakanjskom selu Slapnica. Ovaj rod vodi porijeklo iz Matijeva dola kod Tuzle, pa su po tom toponimu i dobili ime. Iz prvobitnog zavičaja u 16. stoljeću krenuli su za poslom i obreli su se u Varešu, gdje postoji mahala Matijević. U ovom gradu danas nema članova ovog roda.


STARE TUZLANSKE PORODICE
03. 08. 2014.

Mnoga srpsko-pravoslavna prezimena mogu se naći i među katoličkim življem i obratno, na primjer, Markovići, Perići, Tadići, Tomići, Stojići, Pavlovići, Lukići, Radići, Marići, Andrići, Grbići, Vidovići, Batinići, Mandići i drugi.


ROD FRANCI U BOSNI
28. 07. 2014.

Prezime Franci se prvi put javlja sredinom 18. stoljeća kod bosanskih Muslimana, tj. Bošnjaka. Kako i zašto? Od koga je nastalo? Priča ide ovako:


DILBERI - VELIKI LJUBAVNICI
28. 06. 2014.

Dilber na turskom jeziku znači ljubavnik, pa je za pretpostaviti da je neki od predaka ovog roda bio veliki švaler. Od prezimena Dilber nastalo je novo Dilberović kojih ima u Vratnici (Gacko).


KO SU BILI SASI?
23. 06. 2014.

Za neke porodice u Bosni i Hercegovini historičari tvrde da potiču od Sasa. Ko su zapravo Sasi, odgovor se, pored ostalog, može naći i u knjizi “Povijest Bosne”, engeskog historičara i publiciste Noela Malkoma, koji piše:


ROD VANOVAC PORIJEKLOM IZ KRALUPA
13. 06. 2014.

Među prezimenima Srba u Bosni krajem 19. vijeka, porodica Vanovac sa slavom Jovandan, zabilježena je samo u parohiji Kralupi kod Visokog (koja je mogla da obuhvatati više sela), a porodica Vanović, nesumnjivo potekla od Vanovaca, u parohiji manastira Moštanice (Dubica), ali sa slavom Markovdan.


FUZIONISANJE PORODICA SVRZO I GLOĐO
12. 06. 2014.

Svrzo je poznata stara sarajevska i begovska porodica koja je dala više članova uleme. Njeni članovi su u svim periodima u Sarajevu bili aktivni u političkom i društvenom životu, kao i zastupnici pokreta za kulturnu, vjersku i prosvjetnu autonomiju Bošnjaka. Posjedovali su velika imanja u Sarajevu i okolini, ali im je 1948. godine nacionalizacijom ona oduzeta (imanje na Betaniji, gdje se nalazi Golf igralište pripadalo je ovoj porodici). Danas je jedino ostala poznata Svrzina bosanska kuća kao ostatak kulturnog materijalnog naslijeđa.


DELIĆ - NAJČEŠĆE PREZIME U ZENICi
18. 05. 2014.

Prema istraživanju američkog internet portala Reddit, najčešće prezime u BiH je Hodžić.
U Zenici ipak to nije najčešće prezime, nego je to prezime Delić. Osoba prezimena Delić u općini Zenica ima 983! Potom po učestanosti dođe prezime Spahić, kojih ima 878.


O FAMILIJAMA ČENGIĆA I ZULFIKARPAŠIĆA
21. 04. 2014.

Familija Čengića grana se na više dijelova, a od Adil-begovog (Zulfikarpašića) neposrednog pretka Zulfikar-paše potiču Zulfikarpašići, fočanski Alajbegovići i fočanski Pašići koji su izumrli. Po Zulfikar-paši Čengiću je familija Adila Zulfikarpašića dobila prezime, a na početku su se potpisivali sa oba prezimena, naprimjer, Zulfikarpašić-Čengić. Čak i školska svjedodžba Adilova je sa dva prezimena. Međutim, u toku njegove mladosti oni su izbacili prezime Čengić.


ZNAČAJ RODOSLOVLJA U LJUDSKOM ŽIVOTU
18. 04. 2014.

Postoji više od 6,5 milijarde stanovnika koji žive na svijetu danas i više šefova svijeta postaju zainteresirani za temu obiteljskih korijena. Kao što možete zaključiti, postoje prilično mnogo građana koji žive na zemlji danas i svakodnevno, mnogo više se rađaju i počinju formirati svoju obitelj. Oni zapravo postaju zainteresirani za istraživanje svoje obiteljske povijesti. U bilo kojem društvu obitelj je najvredniji dio.


“RAGUŽI – POVIJEST I RODOSLOVLJE”
15. 04. 2014.

Raguži - najbrojnije hrvatsko "pleme" iz istočne Hercegovine, gornjeg toka Neretve i Dubrovačkog primorja, čiji pripadnici danas žive na svim kontinentima osim Azije, zahvaljujući Stojanu Ragužu Gunjinoviću odnedavna imaju jedinstvenu monografiju enciklopedijskog formata "Raguži – povijest i rodoslovlje".


HERCEGOVIĆI KORIJENIMA OD STEFANA VUKČIĆA KOSAČE
08. 04. 2014.

Hercegovčići su potomci poznate srednjovjekovne porodice Vukčić-Kosača. Jedan od sinova Stefana Vukčića Kosače i princeze Barbare – Stjepan prešao je na islam i dobio ime Ahmed. Ne zna se tačno kako i kada je Stjepan dospio u Istanbul i prešao na islam.


SVI BOSANSKI VLADARI
09. 03. 2014.

Ko su sve bili bosanski vladari? Portal Dzemat-enns.at sačinio je spisak imena svih bosanskih vladara, od bana Borića do posljednjeg turskog paše - Hafiz Ahmed-paše 1878. godine. Evo ko je sve vladao Bosnom.


KO JE BIO GAZI HUREV-BEG
21. 02. 2014.

Kada se govori o feudalnoj klasi u Bosni u 15. i 16. stoljeću ne može se zaobići ličnost Gazi Husrev-bega, premda za sada nemamo nikakvih podataka o njegovim potomcima. Husrev-begov otac Ferhad-beg rodio se najvjerovatnije u Hercegovini. On je prešao na islam, dok mu je brat Radivoj ostao u svojoj vjeri i živio u Humu, u Hercegovini.


PRVE PORODICE U KAKNJU
10. 12. 2013.

U Bosnu i Hercegovinu samo od 1910. godine uselilo se od 100.000 stranaca, i to uglavnom iz Austrije, Mađarske, Češke, Slovenije i drugih krajeva Austro-ugarske. Istovremeno, Rudnik i Kakanj bili su idealno mjesto za doseljenike. Dolazili se sa kompletnim porodicama.


O NEOBIČNIM IMENIMA KOD HRVATA
22. 10. 2013.

Nije loše ako imate zakazano kod zubara Bojana Zubovića, može se podnijeti ako idete na ispit kod profesora Padovana Dobrića, ali kada vam kažu da će vas operirati doktor Rakan Smrtić, vrijeme je da odete po drugo mišljenje kod dr. Mišljenovića. U protivnom, vrlo lako možete završiti na obdukciji kod primarijusa Srećka Kasapovića, a potom i u lijesu pogrebnika Veselka Lešića. Zvuči zastrašujuće, ali sve vam se ovo i ne mora dogoditi kada se latinska nomen est omen ne bi u životu pretvarala u dječju brojalicu “imena luda nalaze se svuda”. Stoga i u Udruzi Roda savjetuju da dobro promislite prije nego što djetetu date ime.


HADŽI-IBRAGA KONJHODŽIĆ IZ LJUBUŠKOG ŽIVIO 106 GODINA!
22. 10. 2013.

Zanimljiv rodoslov porodice Konjhodžić iz Ljubuškog sastavio je Munib Konjhodžić, unuk Hadži-Ibrage Konjhodžića i to u Sarajevu, aprila 1987. godine, davši pregled imena od svog dede Hadži-Ibrage do praunučadi. Dio tog teksta glasi:


HADŽIZUKIĆI RODOM IZ MEDINE
18. 10. 2013.

Pišući o prošlosti Konjica, u kojem je službovao kao učitelj početkom XX stoljeća, historičar Husein Đogo u "Novom Beharu" iz 1934. godine govori o Ahmetagi Hadžizukiću sljedeće:


VUJASINOVIĆI SA ILIDŽE ODSELILI U AMERIKU
15. 10. 2013.

Stevan Vujasinović je porijeklom iz Kistanja u Kninskoj krajini, a do početka 20. stoljeća živio je na Ilidži kod Sarajeva. Kao mladić krenuo je iz Sarajeva u svijet „trbuhom za kruhom“i obreo se u Americi, radeći teške fizičke poslove.


PREZIME ALAGIĆ NASTALO OD IMENA ALAGA
18. 09. 2013.

Prezime Alagić nastalo od muškog imena Alaga koje u svojoj osnovi ima ime Alija (Ali)  i titulu aga. Ime Alija preuzeto je od Arapa i ima značenje visoki, uzvišen, moćni.


PORIJEKLO STANOVNIŠTVA U POSAVINI
10. 08. 2013.

Donja Mahala kod Tolise se dijeli samo na tri zaseoka, kraja, iako je jedno od najvećih sela u Bosni i Hercegovini: na Krčevine, Crne njive i Čajića kraj. U Krčevinama žive ove obitelji: Bernatovići, Filipovići, Vincetići, Matkići, Damjanovići, Evići, Baotići, Matuzovići, Edli, Mikenac, Markići, Božići, Đurići i Džoići, a u Crnim njivama: Živkovići, Prgići, Vukovići, Benkovići, Baotići, Martinovići, Pejići, Klaići, Bartolovići i Grzići, dok su u Čajića kraju: Maskaljevići, Iliševići, Stanići, Vincetići, Pejići, Jurići i Lukačevići.


SARAJEVSKI ABINUNI - POZNATI TRGOVCI
18. 05. 2013.

Sarajevska jevrejska porodica Abinun bavila se uglavnom trgovinom. U vrijeme austrougarske uprave i između dva svjetska rata, iz ove familije djelovali su trgovci: Abraham (njegova radnja bijaše u sadašnjoj Ulici Mula Mustafe Bašeskije), Albert, (imao je trgovinu galanterijskom robom na veliko u Ulici Ćurčiluk veliki i Isak Abinun. Na glasu je bila Abinunova papirnica.


HRASNICE VODE PORIJEKLO OD OSTOJIĆA
27. 12. 2012.

Hrasnica je stara sarajevska bošnjačka muslimanska porodica koja vodi porijeklo od familije Ostojić iz sela Ostojića kraj Sarajeva. Od islamiziranih Ostojića nastale su dvije muslimanske porodice Hrasnica i Turhanija.


STARA BLAGAJSKA PREZIMENA
02. 11. 2012.

Veoma su zanimljivi nastanak i porijeklo pojedinih prezimena iz Blagaja kod Mostara. Na internetskim portalima može se naći zasita više pojedinosti o tim prezimenima, a jednu od njih smo našli i na Klix.ba, pa je prenosimo:


PROGONSTVO PORODICE FERHATOVIĆ
07. 09. 2012.

Prognani iz Srbije, tačnije iz Užica 1862. godine Emka i Salih Ferhatović sa svoje troje djece započinju nov život u Bosanskoj Kostajnici. Tada misleći, kao i mnogi drugi što stigoše s njima, da više nikada prognani biti neće. Sinovi Rasim i Mehmed, te kćerka Sabrija odrastali su u skladnosti i harmoniji porodičnog života.


POZNATE FOČANSKE TRGOVAČKE PORODICE
28. 08. 2012.

Pribislav Vukotić (1440-1475) je bio knez Foče, trgovac, komornik i diplomata hercega Stjepana Vukčića Kosače i njegovih sinova. Nosio je titulu poštenog viteza koju je imao mali broj Bosanaca. Pribislav Vukotić potječe iz Foče. Pripadao je porodici Crijepovići, pa se ponekad javlja i sa prezimenom Crijepović. Prvi put se pominje 1440. godine. Bavio se trgovinom, a kasnije postaje diplomata.


KO SU AMIŠI?
08. 06. 2012.

U središtu Pennsylvanije nalazi se jedna vjerska zajednica za koju su čuli mnogi Amerikanci, ali je mali broj razumije. Radi se o Amišima, koji su prvi put privukli pozornost šire javnosti sredinom 1980. godine kada je snimljen film “Svjedok” s Harrisonom Fordom u glavnoj ulozi. Ford glumi filadelfijskog policajca koji je prisiljen potražiti utočište među Amišima i prilagoditi se njihovom neobičnom načinu života.


CRIJEPOVIĆI – POZNATI FOČANSKI TRGOVCI
11. 01. 2012.

Među poznatijim fočanski trgovcima u prvoj polovini 15. vijeka bili su i braća Radeta i Radivoj Crijepović. U izvorima su navedeni kao: Zripouich, Çripouich, Criepouich, Zriepouich; a iz navedenog očito je da njihovog rodonačelnika treba tržiti u izvjesnom Crijepu, od koga su i dobili ime. Uzima se da je u određenom srodstvu sa Radetom i Radivojem Crijepovićem i poznatiji pošteni vitez Pribislav Vukotić, koji je zabilježen i kao Pribislav Crijepović.


KAKO SE OBOGATIO SPAHIĆ IZ PISKAVICE
10. 01. 2012.

Najstariji potomak roda Spahić iz Piskavice je izvjesni Osman, rođen – kako tvrde njegovi potomci - između 1810. i 1820. godine, a njegov najstariji unuk Omer rođen je 1860 godine. Osman je imao tri sina: Omera, hadži Avdu i Husu Od tri sina dobio je 11 unuka, od toga devet su muški potomci. Prema predanju, u Piskavicu je došao sredinom XIX stoljeća iz Mađarske, tačnije iz Budimpešte


LIVANJSKA BOŠNJAČKA PREZIMENA
04. 01. 2012.

Na internetskom portalu Livnograd.com objavljen je zanimljiv tekst o desetine starih bošnjačkih prezimena i njihovo porijeklo. Neka od tih prezimena i danas se mogu susresti.


MALKOČ JE IME A KARAOSMANOVIĆ PREZIME
04. 11. 2011.

Povijest Bosne 15, 16, i 17. stoljeća poznaje više članova roda Malkoča, među kojima se posebno ističe Malkoč-beg Karaosmanović (sin Kara-Osmana konjičkog kapetana porijeklom iz okolice Uskoplja) kojega mnogi povjesničari svrstavaju u red najratobornijih krajških begova. Osim njega poznato je da je imao brata Kara Ali-bega. Često se postavlja pitanje da li je Malkoč lično ili porodično ime?


NASTANAK MUSLIMANSKOG PLEMSTVA U BOSNI U 15. I 16. STOLJEĆU
13. 10. 2011.

U stvaranju muslimskog plemstva u Bosni značajnu ulogu odigrao je i proces islamizacije. Prvi podaci o prelasku na islam datiraju još od 1435. godine kada Turci stiču prve, iako ne još trajne pozicije u Vrhbosni. Ti prvi slučajevi islamizacije odnose se na članove istaknutih srednjovjekovnih porodica. Već u doba Mehmeda Osvajača javljaju se vojvode i političari porijeklom iz Bosne: Ali-beg, “gospodar zemlje Pavlovića”, Ali-beg Vlahović i njegov brat Ismail Vlahović, Sinan-paša Borovnić i mnogi drugi.


PORIJEKLO PORODICA REPOVCI, AJANOVIĆI, ALIBEGOVIĆI…
29. 09. 2011.

Među najkrupnije feudalce u 16. stoljeću u Bosni ubrajao se i Hudaverdi Bosna Mehmed-beg. On je bio dvorski čauš. Posjedovao je zijamet u kliškom sandžaku u iznosu 47.696 akči u bosanskom sandžaku i iznosu 12.300 akči. Za zasluge u vojnim pohodima dobijao je povišice, te se njegov zijamet popeo na 88.596 akči. Kasnije su ovi posjedi prešli na njegove sinove.


KAJTAZI – NAJUGLEDNIJE I NAJIMUĆNIJE MOSTARSKE PORODICE
05. 09. 2011.

Porodica Kajtaz iz Mostara ubraja se među najuglednije i najimućnije mostarske porodice. Jedna od najljepših begovskih kuća u Mostaru i danas je Kajtazova kuća. Kajtaze s pravom možemo pridružiti plejadi istaknutih mostarskih vakifa ili legatora.


MOĆNI I BOGATI RUSTEMPAŠIĆI
01. 09. 2011.

Još od prvih godina osmanske vladavine, od druge polovine XV. pa u naredna dva stoljeća, na prostorima današnje Bosne i Hercegovine svojim ugledom, položajem i materijalnim dobrima ističe se više porodica. Među njima su: Ajaspašići, Alajbegovići, Arnautovići, Atlagići, Bajezidagići, Bardonjići, Begovići, Bogojevići - Dautpašići, Boljanići, Borovine, Borovinići, Brankovići, Hercegovići, Firdusi, Isabegovići, Jahjapašići, Juriševići, Katušići, Kopčići, Lakišići, Ljubovići.


PORIJEKLO MOSTARSKIH HUMA
09. 08. 2011.

Porijeklo mostarske porodice Humo opisao je u romanu “Pjesma divljih ptica” dr. Enes Karić, koji – pored ostalog – piše i ovo:


MAHMUTEFENDIĆI NASTALI OD GALIJAŠEVIĆA
04. 08. 2011.

U brojnoj tešanjskoj porodici Galijaševića živio je Mahmut (1810-1895), veleposjednik sa imanjem i boravkom u Logobarama, nedaleko od Tešnja. Prema predanju, njegova porodica se odvojila od loze Galijaševića i po njemu (Mahmutu) dobila novo prezime - Mahmutefendići. Nisu zabilježeni razlozi ovog preimenovanja, ali se može pretpostaviti da je Mahmut bio ugledan i uticajan čovjek te je njegovim potomcima imponiralo da po njegovom imenu uzmu novo prezime.


STARE FAMILIJE SA SARAJEVSKOG VRATNIKA
12. 07. 2011.

Nekada je Vratnik bio naseljen pretežno zanatlijskim porodicama. Tako su tu bile kazandžijske porodice: Ramići, Smaiši, Zeheri, Koredžije, Huseinovići. Čohadžići su bili sarači, a Kupusovići terezije. Terezije su bile i Tahmišćije.


PREDANJE O KURBEGOVIĆIMA
06. 07. 2011.

Za Kurbegoviće se zna da su imanje na području današnjeg Kijeva dobili nakon poraza turske vojske pod Siskom 1593. godine. Naime, 1569.  godine Veliki vezir Mehmed paša Sokolović je za hercegovačkog Sandžak-bega postavio svog najstarijeg sina iz prvog braka Kurd-bega, za čije vladavine je podignut i most na Trebišnjici u današnjem Trebinju, kasnije nazvan Rizvanbegovića most. Nakon njegove prerane smrti, u sjećanju na sina, Mehmed-paša Sokolović je, pored mosta, podigao i karavan saraj, što je predstavljalo osnov za kasniji razvoj grada Trebinja.


ZNAČENJE MUSLIMANSKIH IMENA
03. 07. 2011.

Muslimanska imena imaju korijen u arapskim, turskim, perzijskim ili nekim drugim riječima. Šta ona znače, pogledajte u tekstu koji slijedi:


MUSLIMANSKA PREZIMENA KOD HRVATA
27. 05. 2011.

U proučavanju tvorbi mnogih hrvatskih prezimena nalazi se puno muslimanskih grafija koje upućuju kako na našu autohtonost tako i na osmanske tragove u njima. Slična pojavnost nazire se i u dosta bošnjačkih imena. Stoga je jedno od najbrojnijih hrvatskih prezimena Kovačević brojno i u Bošnjaka, a što važi i za, naprimjer, prezime Hajdarević iz Bjelovara u usporedbi s istim iz okolice Bosanske Krupe.


STARE I UČENE LJUBUŠKE FAMILIJE
30. 03. 2011.

Iz raznih isprava i sjećanja Ljubušaka saznajemo da su u Ljubuškom živjele sljedeće muslimanske porodice:


LAKETE IZ SELA PLUŽINA
30. 03. 2011.

Lakete su stara srpska porodica, porijeklom iz zaleđa Boke Kotorske (Crna Gora). Njihov prapredak harambaša Laketa pominje se u prepisci s mletačkim providurom u Kotoru iz daleke 1686. i 1687. godine. Pisma se čuvaju u Istorijskom arhivu u Kotoru, pisana na srpskom i latinskom jeziku.


JOVAN - RODONAČELNIK MUDRENOVIĆA
10. 03. 2011.

Rodonačelnik porodice Mudrenović iz Mrkonjić-Grada je Jovo, zvani Crni po zanimanju puškar. Oko 1850. godine sagradio je kuću na mjestu sadašnja kuće Mudrenovića u Zavakufu. Građu za kuću je rezao na mjestu nekadašnje klaonice i Travarovog voćnjaka, što govori dokle je tada šuma dopirala.


PORIJEKLO MUSLIMANSKIH PORODICA U HERCEGOVINI
01. 03. 2011.

Profesor Šefik Pašić istraživao je porijeklo muslimanskih porodica u Hercegovini. Ti članci su objavljivani u listu "Oslobođenje" Sarajevo od 24. 12. 1971. do 8. 01. 1972. godine pod brojem 8465-8478. Profesor Šefik Pašić, uz ostalo, piše i ovo:


BIOLOGIJA PLAVE KRVI – MANJE POZNATA STRANA POVIJESTI
18. 01. 2011.

Dipl. ing. molekularne biologije Marin Ježić, asistent na Zavodu za mikrobiologiju Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, nedavno je u ovom gradu održao predavanje pod naslovom "Biologija plave krvi – manje poznata strana povijesti". Ovom prilikom sa portala Rodoslovlje.hr prenosio dio tog predavanja.


PROJEKTI: NAJVEĆA SVJETSKA BANKA GENA
24. 11. 2010.

Ko se od nas bar jednom nije zapitao: ako preko roditelja, pa deda i baba krenemo unazad, poslije koliko koljena može da se ispostavi da smo u srodstvu sa nekim poznanikom, slavnim vojskovođom ili aktuelnom holivudskom zvezdom? Gdje li su živjeli naši preci prije, recimo, 30.000 godina?


KAKO SU FORMIRANA SRPSKA PREZIMENA
22. 11. 2010.

Prezimena u srpskom narodu su brojna i raznovrsna. Stvarana su u različitim političkim, istorijskim, ekonomskim i društevnim uslovima. Postojalo je više različitih principa za njihovo formiranje. Posebnu grupu prezimena sačinjavaju ona koja su stvorena pomoću nastavaka ović, ević ili ić.


SPAHIĆI IZ GACKA U ČILEU
05. 11. 2010.

Aiša Spahić iz Gacka je povela za ručicu Ragiba Spahića (rođen1925. godine) i udala se za Salku Gačanicu u Mostar. Vihor rata (1941.-1945. godine) Ragiba Spahića je odnio u Santjago De Čile, 1955. godine. Tamo je oženio Mercedes Lagosi s njom izrodio četvero djece: Pietro, Janette, Debora i Damaris. Trenutno u Čileu živi više od 30 Ragibovih potomaka koji vape za svojim korijenima.


KAKO SU SE RASELILI ŠILJ, ŠILJAK I ŠILJEVIĆ
04. 11. 2010.

Etnolog Jovan Erdeljanović, u obimnom djelu "Stara Crna Gora", nakon opsežnih istraživanja i izučavanja drugih autora, navodi da je u Crmnici, u naselju Orahovo, "bilo jako vlasteosko bratstvo Mikovići", među njima "70 vlasteličića" čiji je starješina bio "pop Šilj, knez Orahova". On smatra da mu to, "očigledno, nije bilo ime, nego nadimak".
Sufiks šilj često se javlja kao korijen i u drugim rečima, pa i prezimenima.


KOJEM NARODU PRIPADAJU NOSITELJI PREZIMENA: JOVANOVIĆ, MILOŠEVIĆ, STANKOVIĆ…
19. 10. 2010.

U usporednom razgledavanju prezimenskih zapisa u knjigama - Hrvatska prezimena, Petar Šimunović, Zagreb: Golden Marketing-Tehnička knjiga, (2006.); Enciklopedija hrvatskih prezimena. Siniša Grgić, Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, (2008.); Hrvatski prezimenik, Franjo Maletić i Petar Šimunović, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, (2008.); Popis stanovništva, (2001.) - iznjedrila se je jedna posebna zanimljivost, koju nije naodmet zabilježiti. Autor postavlja pitranje: Znate li kojem narodu u Hrvatskoj većinski pripadaju nositelji prezimena: Jovanović, Milošević, Stanković, Stojanović …?


DURMIŠEVIĆI IZ OKOLINE ROGATICE
13. 10. 2010.

Prema predanju, familija Durmiševića iz Šatorovića i Okruglog kod Rogatice žive na tim prostorima duže od 300 godina. Prezimena Durmišević ima i u Vrataru (Žepa), Gradačcu, Sanskom Mostu a ima ih i po cijeloj BiH. Nakon zadnjih ratnih događanja raselili su se po čitavom svijetu.


LOZANČIĆI PORIJEKLOM IZ DALMATINSKE ZAGORE
04. 10. 2010.

Prezime obitelji Lozančić raseljeno po cijelom svijetu. Pretpostavlja se da su Lozančići podrijetlom iz Dalmatinske zagore, mjesta Lozančić pokraj Imotskog, gdje su se raseljavali prema obali kod Omiša te prema unutrašnjosti kod mjesta Livno i okolice, pa dalje prema Kupresu.


POSLJEDNJI MRKONJIĆKI KARAMEHMEDOVIĆ
28. 09. 2010.

Posljednji izdanak porodice Karamehmedović u Mrkonjić gradu bio je pekar  Najko. Njegova kuća se nalazl na raskrsnici Ulice Sime Šolaje i ulice koja vodi prema Rudinama. U vrijeme gradnje pravoslavne crkve Najkin djed je dio vlastite zemlje prodao, a dio dao na poklon, jer je zemljište u tom dijelu grada pripadalo njihovoj porodici. Kako Najko nije imao djece, oporukom je kuću dao na poklon vakufu.


PORIJEKLO PREZIMENA KUMBARA
21. 09. 2010.

Riječ kumbara je persijskog porijekla i znači vrstu starinske granate, bombe ili sam top koji izbacuje kumbare. U rječniku "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku" autora Škaljića navodi se stih iz narodne pesme: "Iz kuduza topa velikoga, što kumbaru u gradove baca." Ova riječ je kod nas stigla preko Turaka u ovom značenju, mada u persijskom ona znači i mali ćup, ćupić.


ODAKLE SU LOVRIĆI?
06. 09. 2010.

Iz pouzdanih izvora se saznaje da su Lovrići podrijetlom iz Imotske krajine. Doselio ih je ondašnji beg Altomanović u mjesto Zovik kod Brčkog u Bosanskoj Posavini. S njima je došlo više njih od Livna, Kupresa, Širokog pa čak i iz Karlobaga. Trebalo bi to biti negdje sredinom 18 stoljeća. U Zoviku se sada priča da su Lovrići došli preko tuzlanskog kraja (Živinice) u ravnu Posavinu. U maticama župe koje sežu iz 1742. godine je upisano ime Lovrich Franciskus i Andreas. Drugi izvori govore o Lovrićima od Dubrovnika?


KAKO JE HADŽI MAZIĆ U ZENICI KUPIO KUĆU
31. 08. 2010.

Mnogo je u Bosni i Hercegovini ličnosti koje su svojom dobrodušnošću, plemenitim postupcima te neobičnim ali mudrim načinom života u narodu ostavili tragove i glasove o sebi. Jedan od njih je i Zeničanin hadži Hajdar Bajrambašić, zvani hadži Mazo (hadži Mazić), o kome u knjizi „Legende” piše Hajdar Hulusija.


O BOŠNJAČKOJ ELITI XVIII STOLJEĆA
23. 08. 2010.

Bosanska elita za vrijeme turske vladavine

Napisao: Enes Pelidija

Karlovački mirovni ugovor (1699.) donio je brojne promjene na prostorima evropskog dijela Osmanskog carstva. One su se manifestirale u velikim teritorijalnim gubicima, te različitim državnim i društvenim sferama života. Posebno se to osjećalo u pograničnim mjestima. Umjesto dotadašnjih vojnih planova o teritorijalnom širenju Carstva na prostorima zemalja srednje Evrope, nove okolnosti tjerale su osmanske vlasti da iz ofanzivnog pređu u defanzivni položaj. Ovakva promjena stanja imala je direktnog uticaja i na Bosanski ejalet. Odlukama mirovnog ugovora u Srijemskim Karlovcima, Bosanski ejalet je ostao bez teritorija na prostorima Like, Korduna i Dalmacije.


PORODICE BANJALUČKOG NASELJA MEJDAN
16. 07. 2010.

U banjalučkom naselju Mejdan bile su poznate porodice: Odići, Ćerimagići, Kobašlići, Grozdanlići, Zulići, Šehići, Handžići, Sakići i mnoge druge. U predratne dane Drugog svjetskog rata poznatiji su bili: Zvone Odić, Zijo Ćerimagić, Đuro Grozdanić i brat mu Braco, zatim Hasan, zvani Keka, te Muharem Hadžisakić, zvani Mandara, kao i drugi. Posebno su se isticali braća Delić: Adem, Mehmed, Ahmet, kao i njihova sestra Mina.


NEOBIČNA MOSTARSKA PREZIMENA
15. 07. 2010.

Mrak, Kljun, Kukavica, Ibrikdar, Kavga, Telac – samo su neka od neobičnih prezimena u Mostaru zabilježena u 17, 18. i 19. stoljeću. Opisujući ih u knjizi „Genealoška istraživanja – Porijeklo i status, instaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini“ Hivzija Hadžidedić im je u posebnom poglavlju pod nazivom Izumrle muslimanske porodice u Mostaru posvetio posebnu pažnju.


KOSAČE RODONAČELNICI VOJVODIĆA
15. 07. 2010.

Bilo je to kažu, u vrijeme vlastele Kosača. Hrvoje Vukčić Kosača dobio je naziv Hrvatinić, jer je imao je posjed na području gdje se začela Hrvatska. Plejada vojvoda, velmoža, ako uzmemo sve Kosače, svom potomstvu su rodonačelnik prezimena Vojvodić, koji slave Sv. Nikolu, Arhanđelovdan ili Sv. Jovana.


PREZIMENA KOD BOŠNJAKA (ETIMOLOGIJA)
30. 06. 2010.

Lagumdžije, židovskog su porijekla.Starješina je Samul Lagom koji je prešao na islam i uzeo prezime Lagumdžija.Veoma su močni i utjicajni, posebno u Sarajevu. Lagumdžije su dali nekoliko paša i begova u Bosanskom ejaletu.


RODOSLOV KRALJEVSKOG DOMA
24. 06. 2010.

U historijskim dokumentima Kraljevine Jugoslavije (SHS) iz treće decenije proteklog stoljeća može se naći Rodoslov kraljevskog doma. S obzirom na zanimljivost ovog domenta, predstavljamo ga ovom prilikom:


PORIJEKLO TREBINJSKIH PORODICA
14. 06. 2010.

Koristeći dio građe, koje su publikovali ugledni profesori (sa zvanjem doktora nauka), kao što su: Hamdija Ćemerlić, Mustafa Kamerić, Avdo Sućeska, Sulejman Resulović, Fehim Nametak, Hivzija Hasandedić i drugi, može se zaključiti da korijeni porijekla  mnogih trebinjskih muslimanskih porodica vuku iz Španije,Turske i Irana!


ZNAČENJE MUSLIMANSKIH IMENA
14. 06. 2010.


Šta u prevodu sa arapskog, turskog ili perzijsklog znače muslimanska muška imena, saznaćete utekstu koji slijedi:


PROKLETSTVO NEZGODNIH PREZIMENA
08. 06. 2010.

S upisivanjem prezimena mladenki župnik župe Sv. Križa Začretja u 18. stoljeću imao je muke pa uz njihova osobna imena često upisuje N., što bi značilo da mladenka nema ili ne zna svoje prezime ili je ono tako nezgodno kao, naprimjer, u Ane Poszranchecz (Posrančec) ili Szmerkich (Šmrkić), zatim Hellena Kurecz (što zapravo znači – kokot, kao što Rusi za kokoš vele kurka; hipokoristik u deminutivu od Kureca postaje Kurečić), pa Glupacha (od muškog oblika Glompak tj. Glupak). Ili iz drugih matičnih knjiga prezime Prekrit, podrugljiv seoski nadimak za onoga koji je javno dobio „prek riti“, tj.od vlastelina kažnjen šibanjem na „stupu (ili klupi) sramote“. Takva prezimena župnici nastoje vremenom pisati u pristojnijem, prihvatljivijem obliku, pa Prekrit postaje Prekrat i sl., a Seronya (Seronja) se – u župi Desinić – pretvara u Šaronju.


JEFTIĆ I JEVTIĆ ISTO PREZIME
08. 06. 2010.

Jeftić i Jevtić je isto prezime. Da li će se pisati sa f ili sa v, zavisilo je od zapisivača. Glas f inače izvorno nije srpski ni slovenski, a nije ni mnogo omiljen u srpskom narodu. Upotrebljavali su ga uglavnom oni koji su se smatrali učenijim, a u narodu je obično zamjenjivan sa v (vildžan, umjesto fildžan i slično).


NESUH-AGA VUČJAK - VELIKI DOBROTVOR
25. 05. 2010.

Naučnik Karl Pać smatra da Vučjaci vode porijeklo od stare bosanske plemičke porodice, ali za tu tvrdnju ne navodi izvor. Poznati član ove familije bio je Nesuh-aga Vučjak, veliki ljubuški i mostarski dobrotvor, o kome je malo pouzdanih podataka. Zna se da mu je ocu bilo ime Abdulah, da je bio dizdar 1558. i 1559. godine i da je tih godina sagradio dvije džamije, jednu u Ljubuškom, a drugu u Mostaru. Uz obje džamije Nesuh-aga je podigao i mektebe, što ukazuje da je tada oko tvrđave postojalo značajno naselje.


PORIJEKLO FAMILIJE PUŠKAR
25. 05. 2010.

Puškar je jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala na području starohrvatske Psetske župe (Cazinska krajina) u prvoj polovici 15. stoljeća kada se u Hrvatskoj počinju rabiti prve vojne puške.


PORIJEKLO SRPSKIH PORODICA I PREZIMENA
03. 05. 2010.

Bardak - Među prezimenima u Bosni s kraja 19. vijeka familija Bardak, sa slavom Arhiđakon Stefan, zabilježena je u okolini Dervente i Bosanskog Broda, a u okolini Banjaluke (Jošavka) sa slavom Sv. Vasilije (Veliki)


PORODICE GORNJE I DONJE SANICE
03. 05. 2010.

Rod Saničići u Gornju Sanicu u Bosanskoj krajini doselio se iz Anadolije (Turska) na početku turskog osvajanja Bosne. Kasnije će se taj rod razgranati na više porodica pa su od njega nastali: Alibegovići, Bećirbegovići, Alagići, Šećerkadići, Karabegovići, Alibegovići i Memiševići. 


BOGATI BEGOVI ĐUMIŠIĆI
27. 04. 2010.

Đumišići su bili čuveni i vrlo bogati banjalučki begovi. Abdulah Hifzi Đumišić bio je banjalučki muselim. Njegov sin Mehmed Nazif-aga, prvi među banjalučkim spahijama, ostavio je iza sebe 1870. godine pet sinova: Hifzi-bega (junaka opjevanog u baladama i narodnim pjesmama), Mustaj-bega, Muharem-bega, Fehim-bega i Ali-bega. Naslijedili su velika imanja u ljubuškom kotaru ženidbom njihovog oca s Hafiza hanumom Teskeredžić, kćerkom ljubuško-duvanjskog ajana Mustaj-bega.


ULOGA OBITELJSKOG RODOSLOVLJA U RANOM OTKRIVANJU BOLESTI
27. 04. 2010.

Nedavno je zagrebački penzionisani novinar Mladen Paver održao predavanje  u Društvu zagrebačke klasične gimnazije. Sa svojim suradnikom Gordanom Gledecom predstavio je temu o odgonetanju obiteljskog rodoslovlja i prikazao zanimljivu aktivnost Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović".
Zanimanje auditorija bilo je veliko, posebno zbog rasprave o metodologiji konkretnih primjera otkrivanja predaka svakog pojedinca, a i pomoći koje se pri tomu mogu dobiti u samom društvu.


 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio