Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov:
 
ČETIRI STOLJEĆA RODA KOVAČEVIĆ IZ USKOPLJA
18. 08. 2017.

Prezime Kovačević je ergonim jer je izvedeno od zanimanja nekog njihovog pretka dodavanjem na imenicu kovač sufiksa ević. Tako nastalo prezime danas je jedno od najzastupljenijih na prostoru jugoistočne Evrope i susrećemo ga u sve tri ovdašnje vjere.

 
Fotos: Braća Matko i Jozo sa suprugama i djecom: Stjepanom, Zrinkom, Ivanom-Bracom, Tvrtkom i Vladom u proljeće 1933. godine
 
Jedan rod Kovačevića vodi korijene iz bosanske srednjovjekovne župe Uskoplje iz koje su se članovi ovoga roda iz raznih razloga stoljećima selili u južno susjedstvo – Hecegovinu, zatim u Sinjsku, Imotsku i Cazinsku krajinu te u Dalmaciju. Ženidbenim i drugim vezama rod je rastao i množio pa su se neki njegovi članovi kasnije vratili u svoju prvobitnu postojbinu, a danas -  nakon 12 generacija - žive u više evropskih i drugih zemalja. Samo u Hrvatskoj, prema popisu stanovništa iz 2001. godine, prezime Kovačević je po brojnosti, sa 15.835 osoba, drugo, odmah iza Horvat.
 
Uskopljanski Kovačevići pripadaju starom vlastelinskom rodu srednjovjekovne Bosanske države, a najčešće se spominju trojica „uglednih vlastelina pouzdanih kraljevih vojskovođa: Petar, Žarko i Tvrtko Kovačević“ iz različitih rodova i porijekla, kao i mjesta boravka.
 
Matko Kovačević, jedan od članova ovog roda, koji je preminuo prije dvije godine, u knjizi „Staze gordog hoda“, objavljenoj 2012. godine, ovaj rod je pratio od druge plovine 17. stoljeća služeći se stručno raznim izvorima. Polazište mu je popis stanovništa mletačkih službenika koji je sačinjen 22. juna 1686. godine u Imotskom na području Šibenika. Među 103 pridošle obitelji iz Zagvozda – kako stoji u ovom izvoru – bili su i Kovačevići sa više od 10 članova, među kojima su i bili: Šimun, Pavo, Andrija i Jozo, čiji sin je bio Ivan, zvani Bosno (1670-1728) koji se kasnije nastanio u naselju Cista Prova. Bosnin najstariji sin Josip (1695-1755) početkom 18. stoljeća seli iz Cista Prova u Uskoplje (Gornji Vakuf), u kome će se kasnije razvija loza Kovačevića. 
 
Za svog rodonačelnika Kovačevići smatraju Jozu koji je 1650. godine rođen u Zagvozdu u Dalmaciji. Prema navodima autora knjige „Staze gordog hoda“, rodoslov Kovačevića se razvijao ovako:
 
Ivo (1820-1880) u braku sa suprugom Lucom Mirović imao je sinove Franu, rođenog1856. godine i Iliju (1852-1918). Ilija se oženio Lucom Šenda i dobio djecu: Ivicu (1881-1946), Maru (1885-1983), Lucu (1892-1974), Franu (1894-1917), Matka (1896-1974) i Jozu (1898-1945). Sin Matko u braku sa Milkom je dobio šestoro djece: Stjepana, Tvrtka, Zrinku, Josipa, Matka i Mladena.
 
Svi ovi potomci Kovačevića rođeni su u Gornjem Vakufu / Uskoplju u kome je većina njih i živjela.
 
Matko Kovačević, sin Matka i Milke, i autor pomenute knjige, rođen je 1935. godine u Gornjem Vakufu, školovao se i postao jedan od najpoznatijih članova ovog roda, radeći najveći dio svog radnog vijeka u Sarajevu u državnom Arhivu, odakle je i penzionisan.
 
Od mnogobrojnog uskopskog roda Kovačevića većina članova je odlazila naseljavajući se ne samo u drugim mjestima nego i državama, pa danas u Gornjem Vakufu od te loze jedino živi porodica Josipa, dok su drugi razasuti po Evropi i još nekim kontinentima.
 
(Prema knjizi „Staze gordog roda“, autora Matka Kovačevića)
 
 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio