Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Zanimljivosti:
 
STARA BLAGAJSKA PREZIMENA
07. 12. 2015.

Veoma su zanimljivi nastanak i porijeklo pojedinih prezimena iz Blagaja kod Mostara. Na internetskim portalima može se naći zasita više pojedinosti o tim prezimenima, a jednu od njih smo našli i na Klix.ba, pa je prenosimo:

Jazvin – Članovi ovog roda doselili su sa Goranaca kod Mostara u drugoj polovini 17. vijeka. Leksem jazvina označavao je "veliku jazvu", jamu u zemlji. Pojam se izvodi iz rumunjskog "iazuina".

Balta -  Starjenici, potomci posadnika tvrđave Blagaj. Leksem je u albanskom izrazu "bale", to je zoonim, a označava konja sa bijelom pjegom na glavi, a i vrstu sjekire.

Velagić- Porijeklom su sa "Udbine ravne", a u Blagaj su doselili kad su se Osmanlije morali povući sa tih prostora i prepustiti ih Habsburgovcima. Došli su kao bogati ljudi, kupili zemljište i napravili kuće. Stvorili su predivni orijentalni arhitektonski kompleks zvani Velagićevina. Po običaju serhatskih muslimana, Velagići se nisu htjeli odvajati, nego su živjeli sistemom odžaka. Bili su veliki hanedani i ugošćavali su musafire. U Blagaju žive i Velagići koji su doselili iz Nevesinja. Oni su potomci vlaškog vlastelina Ivana, kojem su priznata prijašnja prava i nazvan je Ivan-beg. Ovi Velagići se zovu još i Softići.

Kebo- Krajem 18. vijeka Kebe su se naselile iz Malog Polja u Blagaj.

Dizdarević- Jedna od najstarijih blagajskh porodica. Njihovi preci su generacijama obnašali zvanje dizdara u blagajskoj tvrđavi. U Blagaju danas ima više kuća Dizdarevića koji nisu ni u kakvom srodstvu. Jedni Dizdarevići su doselili iz Gacka, potomci su ključkih dizdara, a drugi su potomci blagajskih dizdara.

Pandur- Potomci su posadnika tvrđave Blagaj. Neki njihov predak otišao je u boj sa Habsburgovcima i otamo se vratio u pandurskoj uniformi. Po njegovom nadimku "pandur", kasnije su njegovi potomci i službeno evidentirani kao Panduri.

Drljević- Porijeklom su od Herceg Novog, a Bileću su protjerani nakon 1687. godine. Jedan od njih se doselio u Blagaj i oženio od Dizdarevića u vrijeme Rizvanbegovića. Nastanio se na njihovoj zemlji i od njega su svi blagajsi Drljevići. Drugi jedan Drljević seli se u Mostar, ali je za vrijeme Austro-Ugarske kupio zemlju i preselio na Bunu.

Aškraba- Sigurno je da su Aškrabe Anadolci i ovdje su došli kao pripadnici bektašija. Prezime im je nastalo iz dvije riječi: Ašk i Rabb, što u slobodnom prevodu znači "Vole Gospodara", tj. Boga. Među njima često je ime Zulfikar, Sejfulah, što su opet izrazi iz bektašijske tradicije. Iz porodice Aškraba dugo godina je jedan stariji bračni par hizmetio u tekiji.

Denjo i Batlak- Naselili su se u Blagaj iz Bijenje kod Nevesinja u vrijeme Ali-paše Rizvanbegovića. Za Batlake leksem je turcizam "bataklik- blato, glib".

Hasić- Potiču iz okoline Avtovca od roda Krvavaca, a u Blagaj su doselili nakon upada Baje Pivljanina i spaljivanja Kazanaca.

Pelo- Smatra se da su Pele starjenici. Korijen prezimena treba tražiti u ilirizmu, riječ "pela" na albanskom znači kobila.

Bajgorić- Vode porijeklo od doseljenika iz Dabrice kod Stoca, koji je došao u momaštvo kod Velagića. Prezime se izvodi iz ilirizma, na albanskom "bajgore" znači " koš za žito oblijepljen blatom".

Krivić- Još iz vremena hercega Šćepana Krivići su bili vlastela, priznat im je status spahije i uvijek su imali berat na spahijstvo.

Kajan- Vode porijeklo iz Sarajeva, kad i zašto su se naselili u Blagaj, ne zna se, ali vjerovatno da je predak Kajana došao na službu i naselio se u Blagaju. Kajani slove kao vrlo inteligentni, pošteni, radišni i ljudi od pera i nauke. Korijen prezimena treba tražiti u turcizmu "kajyn - hrid, stijena, grumen". U Blagaju postoji lokalitet Kajanovo brdo.

Ćupina- Porijeklom su iz Biograda kod Nevesinja i naselili su se u vrijeme Ali-paše.

Memić- Starjenici, islamizirali su se krajem 15. vijeka. Prezime je nastalo od skraćenog imena Mehmed-Memiš-Memija, Memić

Badžak- Naselili su se iz Oraha u Malom Polju, gdje ih i danas ima, kao i na Buni i Kosoru. Svi Badžaci su sa jednog ognjišta i rod su. Korijen riječi za prezime je turcizam "bacak - noga", badžak - nogat čovjek.

(Klix.ba)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti  
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio