Kada se govori o feudalnoj klasi u Bosni u 15. i 16. stoljeću ne može se zaobići ličnost Gazi Husrev-bega, premda za sada nemamo nikakvih podataka o njegovim potomcima. Husrev-begov otac Ferhad-beg rodio se najvjerovatnije u Hercegovini. On je prešao na islam, dok mu je brat Radivoj ostao u svojoj vjeri i živio u Humu, u Hercegovini.

Ferhad-beg je vjerovatno i prije prelaska na islam bio ugledna ličnost, jer je kasnije dobio carsku kćer za ženu. To je bila sultanija Seldžuka, kćerka Bajezida II. Iz ovog braka rodilo se dvoje djece: Husrev-beg, kasnije poznati bosanski i smederevski sandžakbeg i kćerka Neslišah.

Ferhad-beg je jedno vrijeme bio sandžakbeg u Serezu. Tu mu je žena Seldžuka sagradila jednu medresu i tekiju. U Serezu im se rodio i sin Husrev oko 1480. godine. Pet godina kasnije Ferhad-beg je poginuo “u cvijetu mladosti” kod Adane u borbi protiv misirskih Memeluka.

Husrev-beg je bio veoma ugledna ličnost. Mnogo je doporinio izgradnji Sarajeva. Njegove građevine u Sarajevu i danas predstavljaju monumentalnu arhitektonsku bazu tog grada. Husrev-beg je bio smederevski a zatim bosanski sandžakbeg. Pod njegovim vodstvom Osmanlije su osvojile mnoga područja u jugozapadnoj Bosni, Hrvatskoj i Slavoniji. Zbog velikih osvajačkih uspjeha dobio je nadimak Gazi (hrabri ratnik za vjeru). U defterima iz 16. stoljeća, kao i u Gazi Husrev-begovim vakufnamama, vidi se da je imao ogromne posjede širom Bosne i Hercegovine. Poginuo je u borbi protiv pobunjenih Kuča 1541. godine, odakle je prenesen u Podgoricu a odatle u Sarajevo, gdje je pokopan kraj svoje džamije.

Žena Husrev-begova zvala se Šahdidar. U Sarajevu je podigla džamiju te se po njoj i mahala u kojoj je bila džamija zvala Mahala Hasseki-hatun (hasseki znači titulu odabranih carskih žena). U popisu vakufa iz 1602. godine upisan je i vakuf Šahdidar, žene rahmetli Husrev-bega.

(Časopis “Prilozi Instituta za istoriju”, broj 13-14 iz 1978)