Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Zanimljivosti:
 
PORIJEKLO STANOVNIŠTVA U POSAVINI
19. 02. 2017.

Donja Mahala kod Tolise se dijeli samo na tri zaseoka, kraja, iako je jedno od najvećih sela u Bosni i Hercegovini: na Krčevine, Crne njive i Čajića kraj. U Krčevinama žive ove obitelji: Bernatovići, Filipovići, Vincetići, Matkići, Damjanovići, Evići, Baotići, Matuzovići, Edli, Mikenac, Markići, Božići, Đurići i Džoići, a u Crnim njivama: Živkovići, Prgići, Vukovići, Benkovići, Baotići, Martinovići, Pejići, Klaići, Bartolovići i Grzići, dok su u Čajića kraju: Maskaljevići, Iliševići, Stanići, Vincetići, Pejići, Jurići i Lukačevići.

Stanovnici Donje Mahale uglavnom vode porijeklo iz slavonskih krajeva. Međutim, Pavo Klaić - Bobić mi je pričao da su njegovi doselili iz Bobovca kod Sutjeske (otuda i naziv Bobić) i da je taj njegov predak imao prvobitno namjeru da prijeđe u Slavoniju, ali da mu se na putu na rijeci Savi ispriječila jaka turska straža, te da se zato sa porodicom zadržao pored Save, na Kućištima. Drugi Klaići vode porijeklo iz Sutjeske od nekog Čorića koji je došao ženi u kuću i uzeo njeno prezime kako bi Turcima, od kojih je i pobjegao, sakrio svaki trag. Majstor Pavo Baotić priča da su Baotići, njegov rod, porijeklom iz Bugojna.

Naselje Jenjić naselili su preseljenici iz Kostrča (Miskovići), Ugljare (Knezevići), Vidovica (Janjići, Peršići, Prgići, Maršići) i iz Bolca (Kamenjaši).

Kostrč je podjeljen na pet krajeva. To su: Mikići, Pejići, Miškovići, Kajkići i Luliševići. U Mikića kraju žive: Mikići, Živkovići, Mijići, Miškovići, Milići, Šošići, Pejići, Jukići, Rubonjići i Lukač; u Pejića kraju: Živkovići i Bernatovići; u Miškovića kraju: Miškovići i Dominkovići; u LjuŠevića kraju: Miškovići i Miličići, a u Kajkića kraju: Baotići, Vin¬cetići, Brezovići  i  Živkovići.

Mikići su u Kostrč doselili iz Bačke, Baotići i Vincetići iz Donje Mahale, Brezovići iz Slavonije.

Stanovnici Kopanica žive u tri kraja: Markovići, Bijelići i Bartovljani.

U Markovićima obitavaju: Markovići, Mitrovići i Iljići; u Bijelićima: Bijelići, Jovići, Orkići, Mićanovići, Kojići i Markovići  i u Bartovljanima: Mikići, Pavkići, Miličići, Markovići, Mićanovići, Grgići, Stanišići, Petrovići, Lukačevići, Jakšići Ristanići, Stanišići i Sarići.

Najstariji rod u Kopanicama su Župarići. Priča se da su oni, odnosno neki Župara Marko i njegovih šest sinova, doselili iz Dalmacije i da su bili ribari. Od njih danas vode porijeklo: Župarići (najbrojnija familija), Pavkići, Iljići, Lovrići, Nikići, Iljanovići, Markovići i Aničići. Poslije Protine bune u Kopanice su doselili i Ristanići i još neke druge porodice.

Selo Matići se dijeli na Crnu Mlaku, Mikiće, ranije Onokrajci i Medvaču.

U Crnoj mlaki žive: Miškovići, Živkovići i Karlovići; u Mikića kraju: Mikići, Draganovići, Orkići, Markovići i Pejići; i u Medvačama: Dabići, Martinovići, Orkići, Matkići, Mikići i Nikolići.

Od prvih stanovnika Matuza i Dabe, koji su po jednoj priči doselili iz Semberije a po drugoj od Gradačca, u koji su došli od Primorja, vode porijeklo: Matuzovići, Dabići, Mikići, Pejići, Draganovići i Orkići a i Markovići. Za Karloviće se priča da su mnogo kasnije doselili iz Karlovaca.

Šepići, Špijonjaci, Tuzlani, Šošići i Matijaševići su krajevi na koje se dijeli današnja Oštra Luka. U Šepićima žive: Pejići, Oršolići, Vinkovići i Kopići; u Špijonjacima: Arlovići; u Tuzlanima: Delići, Mutabdžići, Krištići; u Šošićima: Šošići, Brašnići i Delići; i u Matijaševicima: Kopići, Topići i Maroševići. Špijonjaci i Tuzlani dobili su ime po stanovnicima koji su u Oštru Luku doselili iz Špionice i Tuzle, Šepića kraj po nekom djedu koji je bio šepav. Za Šošice se priča da porijeklo vode iz Hercegovine, dok se za Kopiće zna da su doselili iz Babine grede.

Poslije Protine bune i razaranja starog Orašja, pravoslavno stanovništvo se razbiježalo u okolna sela, a na prazan prostor, malo zapadnije, naselili su se iseljenici iz Užica i Šapca, formirali novo naselje Donju Aziziju. Pored Užičana i Šapčana u Orašje je doselilo i nekoliko porodica iz Beograda (to su bile isključivo begovske porodice) i iz Niša. Priča se da su prve u Orašja doselile porodice Sejdića i Pervanovića.

Tolisu sačinjavaju ovi Krajevi: Markovače, Ostružani, Albanija sa Critežima i Orsolići sa Kobašima. U Markovačama žive: Nedići, Damjanovići i Vukići; u Ostružanima: Dominkovići, Nedići, Maroševići, Pejići i Vincetići; u Albaniji: Dominkovići, Oršolići i Petrovići; i u Oršolićima: Oršolići, Kobaši i Mijatovići.

Za kraj Albaniju priča se da je dobio ime po tome što su ljudi koji žive u njemu oduvijek predstavljali opoziciju, što su navodno bili zaostaliji od ostalih, i što su voljeli da se tuku.

Oršolići su u Tolisu doselili iz Otoka, ali se priča da je to njihovo doseljenje predstavljalo samo povratak na staro ognjište koje su napustili kada je turska država došla na vlast. Kobaši su porijeklom iz Kobaša.

Ugljara se dijeli na: Dusine, Porobiće, Lilića kraj i Sredinu sela. U ovim krajevima žive: Benkovići, Porobići, Zlatarevići, Kneževići, Baotići, Filipovići, Miškovići, Živkovići, Grbišići, Miličići i Sarvaši. Porobići vode porijeklo iz Mostara. Njihov pradjeda, musliman, tamo se potukao, ubio čovjeka i morao je pobjeći iz rodnog kraja. Zaustavio se u Ugljari, i kao opančar počeo da radi kod Mate Živkovića - Bure. Mato Živković mu je, kao dobrom radniku, poklonio nešto zemlje i on je napravio kuću, zasnovao porodicu i prešao u katoličku vjeru. Imao je braću u Mostaru i Bosanskom Brodu. Kata Porobić iz Ugljare mi je pričala da se i ona sjeća jednog od dida, dide Jusufa, koji je često navraćao u Ugljaru i kao imućan čovjek (imao dućane u Bosanskom Brodu) pomogao i podizao bratovu unučad, koja su rano ostala bez oca. Zbog toga njihovog porijekla mnogi su u selu ovaj kraj zvali Zvornikom, a nije rijedak slučaj da ga i danas tako nazovu, a djevojke iz njega bulama, što je djevojkama sve do nedavno prestavljalo ozbiljnu teškoću i oko udaje.

Po pričanjima, Zlatarevići su ciganskog porijekla. Naime, priča se kako je neki mladić Ivo došao da se okupa na Savi. S druge strane Save su se kupale djevojke. Jedna od njih ga je pozvala u društvo. Kada je Ivo prišao bliže vidio je da je Ciganka. Ciganka je imala mnogo dukata i obećala Ivi da će mu dati sve dukate ako je uzme za ženu. Pošto Ivo nije bio oženjen, preveo je Ciganku preko Save i oženio se njome. Nešto zbog zlata koje je Ciganka donijela u miraz a nešto zbog imena Zlata, kako se zvala Ciganka, Ivini potomci su dobili prezime Zlatarevići.

Grbešići, kao i Porobići, doselili su iz Hercegovine, a ostale porodice, uglavnom, vode porijeklo od slavonskih kažnjenika i onih koji su u Bosnu bježali preko Save, kako bi izbjegli služenje vojne obaveze.

Lilića kraj se do prije nekoliko godina zvao i Bukovače, tako ga i danas mnogi stariji stanovnici zovu, a ime je dobio po bukovoj šumi koje je tu bilo mnogo.

Selo Vidovice se dijeli u tri veća kraja: Liparski, Matanovića kraj i Trnjak mahalu.

U Liparskom kraju žive: Ivkići. Matanovići, Kobaši, Maršići, Klarići, Janjići i Babići; u Matanovića kraju: Matanovići, Kneževići, Dominkovići, Šokići, Župarići, Kobaši, Madžari, Grgići, Bijelići, i Pe¬trovići; i u Trnjak mahali: Klarići, Ivkići, Janjići, Tomaševići i Doknjaši.

Prema pričanju Ive Župarića, Župarići vode porijeklo iz Omiša, gdje i danas ima ovog roda, dok znatan dio rodova vode porijeklo od preseljenika iz sela Tolise.

Zna se da su Mikići (Kraišnikovići) doselili u Vidovice iz Kostrča. U Kostrču su bila četiri brata Mikića. Jedan je ostao u Kostrču i od njega vode porijeklo Kneževići, drugi je otišao u Vidovice, od njega su Mikići, treći je došao u Jenjić, a četvrti u Donju Mahalu, gdje su njegovi potomci Čikići - Martinovići.

Bukova Greda se dijeli na Kamenjaše, Ivanoviće i Bukovljane. Kamenjaše nastanjuju: Božići i Vasiljevići; u Ivanovića kraj: Ivankovići i Dominkovići; a Bukovljane: Gavrići, Cvijanovići, Petrovići i Maksimovići.

Kamenjaši su dobili ime po nekom kamenu koji na sred toga kraja stoji od starina. Ivanovići i Dominkovići su porijeklom iz Gareva a Maksimovići iz Zasavice.

U Lepnici žive familije: Božići, Blagojevići, Ristanići, Babići, Jankovići, Petrovići, Pojatići i Ilići.

U selima u kojima žive Hrvati obično svaka familija ima po dva prezimena, jedno uže i jedno šire. Ono prvo je šire i starije, to je sudsko prezime. Njega je fiksirala administracija i po njernu se lica upisuju u matične knjige i u druge zvanične akte. Nije rijedak slučaj da u pojedinim selima i po pedeset kuća ima isto prezime. Drugo je uže i više familijarno. Tako se zovu ogranci rodova koji su nastajali u novije vrijeme i to se prezime najčešće upotrebljava samo u selu. Tako, naprimjer, među Živkovićima u Kostrcu su: Pranjići, Pejići, Savići, Kondžići, Marucići, Banovići, Tomići, Sindžirevići, Adžimarići, Čokići, Đukičini i Šimići. Ovakvih primjera ima mnogo i u drugim selima.

(Portal Posavinatv.net/kostrc)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti  
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio