Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Zanimljivosti:
 
PREZIME ALAGIĆ NASTALO OD IMENA ALAGA
18. 09. 2013.

Prezime Alagić nastalo od muškog imena Alaga koje u svojoj osnovi ima ime Alija (Ali)  i titulu aga. Ime Alija preuzeto je od Arapa i ima značenje visoki, uzvišen, moćni.
Alija je bio muž Muhamedove kćerke Fatime. Šiiti u Iranu i Iraku i drugdje, poštuju ga kao sveca mučenika i česta su hodočašća na njegov grob u Nedžefu (Irak). Alija je veoma često ime kod Muslimana širom svijeta, a i kod nas. Riječ aga preuzeta je od turskog jezika u prvobitnom značenju veliki, stariji, a kasnije gospodin, starješina, zapovjednik, prvak i zvanična vojna titula.
Alagić je muslimansko prezime, ali ga danas nalazimo i kod Srba i kod Hrvata. Postoji više naselja čiji su nazivi nastali po tome što su ih naseljavale porodice sa prezimenom Alagić. Jedan zaselak kod Velike Kladuše naziva se Alagići, te zaselak sela Paljevića (Srebrenica), ali i selo u nekadašnjem džematu Muslemin (Kreševo). U okolino Rogatice postoji također selo Alagići. Alagina Reka je selo u Rugovu (Peć). Alaginci su selo kod Slavonske Požege i Bosanske Kostajnice. Na kraju, jedan od zaselaka sela  Naprelje zove se Alagići.
Alagić je često prezime u Krajini. U Sanici (Ključ) ogranak su Begovskog roda Saničića. O porijeklu ovog roda postoji predanje u kome se tvrdi da su u vrijeme turske uprave Bosnom iz Anadolije krenula tri brata; jedan brat se zaustavio u Ključu, drugi u Kamečku, a treći u Sanici. Miralembeg je imao sinove: Alagu, Karabega, Šećerbega i Bećirbega. Od njih su današnji: Alagići, Karabegovići, Šećerbegovići i Bečirbegovići.
U Bosanskom Petrovcu bilo je početkom prošlog vijeka sedam kuća Alagića. U Bosansku Krupu su se Alagići doselili iz Like za vrijeme rata koji je trajao od 1683 do 1699. godine. Bilo ih je početkom ovog vijeka šest kuća. Predak im je iz plemena Kozlice. U Bakšaišu je početkom prošlog vijeka bilo 25 kuća Alagića, koji su porijeklom od Džabije, za koga se u predanju tvrdi da je kao vojnik došao iz Anadolije. Iz Bakšaiša se Alagići sele u Hatinac, gdje ih je bilo početkom prošlog vijeka šest kuća. U Kraljama (Bihać) bile su dvije kuće Alagića koji su se doselili iz Bihaća. U Velikoj Kladuši bilo je početkom prošlog vijeka dvanaest kuća Alagića. Njihov predak po predanju se doselio iz Anadolije a bio je Dizdar u Kladuši. U Cazinu početkom prošlog vijeka bilo je petnaest kuća Alagića koji su se početkom XIX. stoljeća doselili iz Sanskog Mosta.
Alagića ima u Visokom i okolini gdje se smatraju starosjediocima. Bili su begovi.
Među Bunjevcima u Subotici i Kačmaru Alage i Alagići se spominju od početka XVIII vijeka.
Alagića Hrvata ima u Ježeviću kod Vrlike, a Srba u Lici i Dalmaciji, osni i Slavoniji.
Interesantno je da su u Budimu 1720. godine živjela tri Srbina sa prezimenom Alagić za koje je zabilježeno da su Travničani, što znači da su se doselili iz Bosne.
Svi spomenuti Alagići vjerovatno potiču iz Bosne. Širenjem Turske države selili su se kao vojnici u novoosvojene oblasti, da bi se povlačenjem Turaka iz Like i Dalmacije naseljavali u raznim dijelovima Bosanske Krajine. Jedan dio je sa islama prešao na katoličanstvo ili pravoslavlje i od njih su porijeklom najvećim dijelom Alagići Srbi i Hrvati.

Alagića ima u Zenici, a jedan se zvao Numana, čiji su sinovi Idriz i Jusuf. Idriz Alagić oženjen Hajrijom, djevojačko prezime Ćehajić, ostavio je ove potomke: Ismeta, Safetu, Mesuda, Nisvetu, Izetu, Ismetu - Kadunu i Safeta.
Alagića ima u Hamburgu (Safet, sa sinovima Damirom i Dinom) au Šibeniku živi Safetova kćerka Aida.

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti  
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio