Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Zanimljivosti:
 
PROJEKTI: NAJVEĆA SVJETSKA BANKA GENA
14. 06. 2017.

Ko se od nas bar jednom nije zapitao: ako preko roditelja, pa deda i baba krenemo unazad, poslije koliko koljena može da se ispostavi da smo u srodstvu sa nekim poznanikom, slavnim vojskovođom ili aktuelnom holivudskom zvezdom? Gdje li su živjeli naši preci prije, recimo, 30.000 godina?

Što dalje idemo u prošlost smanjuje se broj ljudi na Zemlji, što znači da se u jednom trenutku neminovno stiže do praoca čovječanstva i zajedničkog pretka, pa svi današnji ljudi na Zemlji moraju biti u krvnom srodstvu.

Ništa novo za one koji se rukovode Starim zavjetom i pričom o Adamu i Evi. Ali posljedih godina i nauka je utemeljila tezu o svom Adamu. Genetski i arheološki dokazi postavljaju porijeklo modernog čovjeka u Afriku, prije oko 200.000 godina. Prvi moderni ljudi napustili su Crni kontinent približno prije 60.000 godina i krenuli u kolonizaciju Zemlje. Nove studije o DNK ukazuju da svi ljudi na planeti potiču od jednog afričkog pretka koji je živio prije oko 60.000 godina.

Da bi se konačno otkrile nasljedne linije koje povezuju drevnog Afrikanca i 6,5 milijardi ljudi koji danas naseljavaju Zemlju, televizijski kanal "Nacionalna geografija" pokrenula je u Vašingtonu grandiozni "Genografik" projekat. Cilj je da se uđe u trag svim putevima ljudske migracije iz Afrike prije oko 60.000 godina ka drugim kontinentima, otkrije zagonetna mapa ljudske kolonizacije Zemlje i pronađu korijeni modernog čovjeka.

- Naša DNK čuva fantastičnu priču o putovanju čoveka, o tome kako smo svi na Zemlji u srodstvu i kako su naši preci dospjeli tamo gdje mi sada živimo. Ovaj projekat će nam pokazati rute kojim su se kretali prvi ljudi u naseljavanju planete i dati genetsku mrežu koja nas veže - prenijela je "Nacionalna geografija" izjavu vođe projekta dr. Spensera Velsa, američkog genetičara i antropologa.

"Genografik" projekat košta 40 miliona dolara. Zamišljeno je da globalna genetska potraga traje pet godina i uključi vodeće svjetske genetičare i molekularne biologe. Tehnološki partner "Nacionalnoj geografiji" je "Aj-Bi-Em" koji će pomoći u sakupljanju, skladištenju i analizi podataka, a u timu je i "Vajt femili fondacija" koja će omogućiti da deset planiranih naučnih centara sakupljaju i analiziraju uzorke krvi.

Plan je da se DNK uzorci sa unutrašnjosti obraza sakupe od najmanje 100.000 osoba širom svijeta i stvori najveća svjetska banka gena. Naučnici upozoravaju kako je nastupio posljednji čas da se uspješno završi čitav posao. Naime, ratovi, ekološke katastrofe i ubrzana globalizacija čine da ljudi sve više migriraju tako da svijet postaje sve manje kulturološki i genetski raznovrstan.

Dr Vels poručuje da je neophodno napraviti genetski blic-snimak čovječanstva prije nego što sve geografske i kulturološke razlike sasvim ne iščeznu, a nestanak mnogobrojnih jezika nesporan je dokaz za ovu tvrdnju.
Kako genetičari traže i lociraju naše pretke i rekonstruišu njihove seobe? Svaki roditelj učestvuje sa svojom polovinom DNK kod djeteta. Dvije polovine, od oca i majke, formiraju novu genetsku kombinaciju kod potomka. Ova, takozvana rekombinacija, daje svakom od nas jedinstveni paket atributa: kosu, oči, boju kože, predodređenost za neke bolesti i slično. Međutim, dio DNK, poznatiji kao ipsilon hromozom, koji posjeduju samo muškarci, prenosi se sa oca na sina bez ikakve rekombinacije. Ipsilon hromozom tako ostaje u osnovi nepromijenjen kroz generacije, osim prilikom slučajnih mutacija.

Slučajne mutacije DNK koje su prirodne i po običaju neškodljive, zovu se markeri. Kada otkrije marker, genetičar može da se "vrati" u prošlost i prati marker sve do tačke kada se prvi put pojavio. Na ovaj način genetičari tačno utvrđuju porijeklo, to jest kada i gdje je začeto neko pleme ili gdje "kreće" rodoslov.

TIM dr Velsa već je sakupio podatke o DNK mutacijama i genskim markerima u delu Azije kojim je u 13. veku vladao mongolski ratnik Džingis-kan. Vezivanje markera za geografsku lokaciju i istoriju regiona koja govori da je Džingis-kanova vojska često silovala žene u pokorenim selima i da su se izdanci kanove vojske kasnije raširili po njegovom carstvu, upućuje na zaključak da danas, otprilike, 16 miliona ljudi na Zemlji nosi genetsku mutaciju koja najvjerovatnije potiče od čukundede Džingis-kana!

DNK informacija svrstava vlasnika u određenu "haplogrupu" - granu rodoslovnog drveta čovječanstva koju definišu genski markeri. "Haplogrupu R", na primjer, obilježava mutacija ipsilon hromozoma nazvana M173 kojoj pripada oko 70 odsto Engleza, 95 odsto Španaca i 95 odsto Iraca. Razlog što većina Zapadnoevropljana ima genetsko obilježje M173 leži u činjenici da su se na kraju posljednjeg ledenog doba stanovnici Iberije (drevne Španije) masovno selili na sjever.

U "Genografik" projektu mogu da učestvuju svi ljudi koji to žele. "Nacionalna geografija" prodavaće zainteresovanima po cijeni od 100 dolara ličnu opremu za uzimanje uzorka DNK, koji zatim treba poslati u određene laboratorije.

(www.forum.burek.com)

 

 
Reklame:
 


 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti  
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio