U broju 18/1 od jula 2011. godine časopis Slovenskog rodoslovnog društva (SRD) “Drevesa” objavio je kao uvodni tekst mr. sc. Janeza Toplišeka “Komparativno rodoslovlje: Francuska”. Janez Toplišek, autor ranije objavljene knjige “Rodoslovlje”, uvodnik počinje pitanjem – može li se govoriti o “nacionalnol genealogiji”, dajući studiozno stanje u Francuskoj. S obzirom na značaj ovog teksta, a zbog obimnosti, iz njega prenosimo samo zaključke.
Iako su u Francuskoj široko postavljena ograničenja oko uvida u podatke mlađe od stotinu godina, ipak većinu takvih ograničenja odmah i skraćuju. To se najbolje vidi iz promijenjenog zakona o javnim arhivima iz 2008. godine (Loi No. 2008-696), gdje su podaci iz matičnih knjiga rođenih i vjenčanih dostupni već 75 godina nakon upisa, a iz matičnih knjiga umrlih bez ikakvog vemenskog ograničenja. Taj francuski zakon mogao bi biti uzor i za slovenska nastojanja oko dostupnosti arhivskog gradiva.
U Sloveniji stogodišnje ograničenje nije nigdje izrijekom propisano, ali je na snazi u crkvenim arhivima. Za civilne matične knjige propisani su drukčiji, kraći rokovi ograničenja (propis o Matičnom regristru); kod crkvenih matica, koje još koriste državni organi, dostupnost podataka povremeno ovisi o slobodnoj odluci službenika, a isto tako i status rodoslovca kao istraživača koji bi – na temelju Zakona o Matičnom registru – trebao imati povoljniji položaj kod pregleda podataka.
Matične knjige
U Francuskoj je revolucija (1789.) s civilnim matičnim knjigama već odavno zakoračila u sustav matičnih knjiga, dok se u Sloveniji to u cjelini dogodilo tek 150 godina kasnije (osim na nekim područjima i u kraćim vremenskim razdobljima). Iako kod nas u maticama nailazimo na napomene o statusnim događajima, nikad nije postojao propisan opsežni sustav napomena, kao što je to bilo u Francuskoj. Sustav arhiviranja matica u Sloveniji i Francuskoj je različit. Biskupijski arhivi u obje države imaju različitu arhivsku ulogu.
U Sloveniji običajno pravo nije nikada imalo tako opsežnog utjecaja kao u Francuskoj; Slovenija načelno spada u područje pisanog prava koje je pod utjecajem rimskoga.
Položaj rodoslovlja
U Francuskoj je rodoslovlje važan dio kulturnog identiteta i djelovanje od nacionalne važnosti. Rodoslovne federacije (više od 150 društava i udruga), regionalni savezi i društva te ulazni rodoslovni internetski portal, zatim bogati djeluju tijesno povezani s državnim arhivima i kulturnim ustanovama. U Sloveniji država ne podupire rodoslovlje; jedina ustanova koja je do sada vidno podupirala SRD je Svjetski slovenski kongres (s funkcijama sličnim Hrvatskoj matici iseljenika – prim. prev.) čiji položaj i upliv podosta ovisi o političkim prilikama u državi. Organiziranost francuskog rodoslovlja je sustavna, promišljena, postavljena opsežno i dugoročno; slovensko rodoslovlje se zasniva na radu nekolicine pojedinaca, bez dugoročnog koncepta zajedničkog rada. Glasilo SRD-a i druge djelatnosti mogu izgledati uspješnima samo u usporedbi s nekim rodoslovno još slabije organiziranim zemljama.
U Francuskoj su izuzetno važni notarski (javnobilježnički) arhivi, dok su isti u Sloveniji gotovo zanemarivi. Vidi se da su slovenske zemlje bile samo provincije u staroaustrijskoj državi, zato su njeni vojni izvori djelomični i manje opsežni; većina važnih izvora je u centralnim arhivima susjednih država.
Plemstvo – heraldika
Francuska je imala brojno plemstvo s rastućim francuskim identitetom; a tome odgovaraju i izvori za njihovu genealogiju. Plemstva "sa slovenskim identitetom" je u Sloveniji bilo zanemarljivo malo, odnosno to je iz " klasnih razloga" još uvijek stvar proučavanja. U svakom slučaju, slovenski izvori u vezi s tim su tijesno opovezani uz njemačko kulturno područje i za arhive susjednih država. Francuska heraldika ima izuzetnu tradiciju. Na slovenskom teritoriju nikad nije bilo spomena vrijedne ustanove pa su i noviji pokušaji da se to područje stručno i bolje uredi ograničeni na rijetke pojedince koji djeluju više zasebno.
Vjerske skupine
Francuska je imala burna razdoblja u kojima su različito tretirali Židove, protestante i muslimane, što se odražava i na povremeno zapletenom istraživanju njihovih rodoslova. U Sloveniji su te grupe bile razmjerno malobrojne, pa slovenskom teritoriju ne daju – izuzev protestanata iz Trubarevog vremena – tako izrazit pečat kao u Francuskoj. Katoličanstvo je u povijesti jednako prevladavalo kako u Sloveniji, tako i u Francuskoj.
Doseljenici
U nekim razdobljima Francuska je bila izrazito imigracijska zemlja, što se za Sloveniju ne može reći (osim nakon 1945., kada je uz uobičajenu ekonomsku imigraciju nazočno denacionalizirajuće doseljavanje vojnika, carinika i drugih službenika iz ostalih jugoslavenskih pokrajina). Ranih kolonizacija slovenskih zemalja bilo je prije nastanka pisanih rodoslovnih izvora, što nas ne sprečava da korisno upotrijebimo metodu genetske antropologije.
Prezimena
U Francuskoj postoji mnogo prezimena koja ne zvuče francuski – to su ona iz rubnih i drugih pokrajina s naglašeno vlastitim, "manje francuskim" identitetom. Francuština se razmjerno kasno afirmirala kao službeni jezik u cijeloj današnjoj Francuskoj. Francuska antroponimija je bogata i tome odgovarajuće zastupljena i na svjetskom Internetu. U Sloveniji je nastanak i zapisivanje prezimena (osim na nekim rubovima) tijesno vezno s utjecajem njemštine. Važnu ulogu u stvaranju nacionalne svijesti pri tom su odigrali slovenski duhovnici (kao matičari i prvi učitelji). Slovensku antroponimiju trebalo bi povezati, da se udruže sva pojedinačna nastojanja. I na tom području država ne uviđa značajnog nacionalno-kulturnog potencijala.
I u Sloveniji prevladava mišljenje da treba afirmirati rodoslovni softver na vlastitom jeziku. Francuska ima izuzetno bogat izbor stručne rodoslovne literature. Slovenija je ograničena na tri naslova koji pokušavaju pokriti čak vrlo specijalna dodirna područja. Slabo organiziranom slovenskom rodoslovlju primjereno je i internetsko predstavljanje rodoslovlja: nema središnjeg slovenskog portala, ima tek nekih pojedinačnih, nepovezanih nastojanja.
(Pripremio, preveo i prilagodio: Mladen Paver - Portal rodoslovlje.hr/istaknutavijest)
