Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
Pokrovitelj portala
 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
Za genealoška istraživanja veoma su bitni izvori podataka. U istraživanjima obično se kreće od usmenih predanja i to od najstraijeg člana porodice ili roda. Njegovo sjećanje o doseljavanju porodice na određen lokalitet, imena članova, njihove godine rođenja, vjenčanja i smrti da bi došli do živih članova porodice. Kad se iscrpe ovi izvori podataka prelazi se na analiziranje pisanih dokumenata...
 
Ako već imate pripremljene podatke o Vašim precima (ime, prezime, očevo ime, datum i mjesto rođenja i smrti, imena njihove djece s godinama rođenja i slično), mi Vam po Vašoj želji možemou kratkom roku kreirati jedan ili više vidova porodičnog stabla u formi stabla s krošnjom drveta, loze, piramide i slično.
 
U historiji naših porodica bilo je dosta zanimljih životnih detalja, od samog načina dobijanja naziva familije do raznih anegdota. Neko od njih možete saznati ovdje. Interesantne će vam vjerovatno biti informacije o porijeklu nekih radova, kao i o uticaju genetike na razvoj ličnosti.
 
Veliki traju duže od ljudskih sjećanja, potvrđeno je mnogo puta kroz povijest. U bh. historiji mnogo je znamenitih ličnosti koje su svojim znanjem i pregalačkim radom doprinijeli razvoju, očuvanju, napretku i razvoju Bosne i Hercegovine, nadživjevši vrijeme u kome su stvarale. Uvažavajući mišljenja mnogih historičara, evo nekoliko najmarkatnijih. Podaci su preuzeti sa Wikipedije
više   više   više   više
 
  • BOŠNJAK – PREZIME U SVA TRI NARODA

    Prezime Bošnjak, dosta često prisutno na širem području u sva tri konstitutivna naroda i u sve tri vjere (pravoslavlju, kršanstvu i islamu) u Bosni i Hercegovini, uglavnom potiče od  toponima Bosna (država, naselje i rijeka). To jasno pokazuju naredni primjeri.

     Fotos: ...

  • RADOJE IZ POTKRAJA NA GRMEČU

     Prezime Radoja nastalo je oko 1855. godine od prezimena Kekić koje se na prostore Crne Gore doselilo se iz Albanije. Kao pleme Kuči  Kekići su naseljavali prostore oko Šavnika da bi oko 1450. godine dio plemena naselio prostore Gacka, Trebinja i Bileće. Iz sela Ravno iz Gacka 1515. godine ...

  • HISTORIJA PORODICE DIZDAREVIĆA IZ VITINE

    Prezime Dizdarević nastalo je od turske riječi dizdar dodavanjem na nju sufiksa ović. Dizdar na turskom jeziku označava zapovjednika gradske tvrđave, kakve su se u srednjem vijeku gradile kao utvrda radi odbrane od neprijateljske vojske.Ti čuvari tvrđave / dizdari bili su ljudi od povjerenja turske vlasti i ...

  • TREBINJSKI ARSLANAGIĆI RAZASUTI ŠIROM SVIJETA

     Arslanagići su jedna mnogobrojna, složna, vrijedna i ponosna porodica sa višestoljetnom tradicijom. Članovi ovog roda osjećaju se bliski jedan drugome i zovu se rođacima, nastojeći se međusobno pomagati u životu. I ne samo da ne zaboravljaju jedni druge, nego ne mogu ni da hoće zaboraviti ...

  • Objavljeno 23.06.2016.

    Prezime Bošnjak, dosta često prisutno na širem području u sva tri konstitutivna ...

  • Objavljeno 22.06.2016.

     Prezime Radoja nastalo je oko 1855. godine od prezimena Kekić koje se na prostore Crne ...

  • Objavljeno 21.06.2016.

    Prezime Dizdarević nastalo je od turske riječi dizdar dodavanjem na nju sufiksa ović. Dizdar ...

  • Objavljeno 21.06.2016.

     Arslanagići su jedna mnogobrojna, složna, vrijedna i ponosna porodica sa ...

 
 
RODOSLOV.BA NA TV SARAJEVO
08. 06. 2016.

Kantonalna televizija Sarajevo je u utorak 7. juna 2016. godine reprizirala emisiju o geneaologiji Korijeni , u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. To je druga emisija iz ove u kojoj je bilo govora o prezimenima i istaknutim porodicama iz Sarajeva.


OBJAVLJENA KNJIGA O MOSTARSKOJ FAMILIJI KURT
07. 06. 2016.

Nakon što je u maju 2016. godine na internetskoj stranici www.porodica-kurt.com objavio digitalno izdanje knjige „Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov“, autor Ahmet Kurt za septembar ove godine planira izdati i printano izdanje ove knjige. Na 147 stranica, sa nizom porodičnih fotosa, tabela i grafikona autor prezentira cijelu historiju Kurta od 1700. godine do danas.


POŠALJI PRIČU O SVOM RODU!
01. 06. 2016.

Nastojeći da na portalu okupimo što više rodoslovaca, Redakcija Rodoslova.ba je odlučila da na saradnju pozove svoje čitaoce da joj šalju priče o svom rodu. Na taj način želimo po kvalitetu, kvantitetu ali i raznovrsnosti obogatiti naš sadržaj i tako za istraživanje zainteresovati mnoge surfere. Posebno će nam biti interesantne priče naših ljudi koji žive van domovine, jer u prvim reagovanjima na pojavu Rodoslova.ba javljaju se najčešće oni, želeći saznati više podataka o svom porijeklu.


TELEVIZIJA ZENICA O RODOSLOVLJU
15. 05. 2016.

Posljednjih godina, motiviranim željama svojih gledalaca, nekoliko lokalnih bosanskohercegovačkih televizija snimaju emisije o rodoslovlju. Tako je 13. mqjq ove godine Televizija Zenica u emisji Zeničke priče započela objavljivati priloge o starim zeničkim familijama.


KNJIGA O KATOLIČKIM RODOVIMA SREDNJE BOSNE
28. 04. 2016.
Ovih dana iz stampe izlazi knjiga Mile Jukića "Katolički rodovi župa Kreševo, Lepenica (Banbrdo), Kiseljak i Deževice 1742.-1992. godine". Knjiga je A4 formata, u dva toma, sa ukupno 484 stranice, a u njoj su obrađeni podrijetlo i vrijeme doseljenja pojedinih rodova, njihova kretanja na navedenom području te doneseni brojni drugi podaci. Tiskana je u tvrdom i u broširanom uvezu.

RODOSLOV.BA NA TELEVIZIJI ALFA
21. 04. 2016.

Urednik našeg portala Raif Čehajić 19. aprila ove godine gostovao je u emisiji sarajevske televizije Alfa „Nešto novo“. U 15-minutnom razgovoru sa voditeljicom emisije Antonijom Gusak bilo je riječi i o genealogiji sa akcentom na značaj istraživanja rodoslovlja.


U SARAJEVU PROMOVIRANA KNJIGA O ISTRAŽIVAČU JOSIPU BAĆU
13. 04. 2016.

 U Sarajevu je sredinom aprila ove godine u Akademiji nauka i umjetnosti BiH  promovirana knjiga sarajevskog novinara i publiste Raif Čehajića po nazivom “Akademik Josip Bać – znameniti istraživač podzemnih voda”. O knjizi su govorili: akademik Vladimir Beus, jedan od recenzenata, zatim akademik Vlatko Doleček, urednik izdanja te publicist i novinar Slobodan Stajić.


KOJA SU NAJČEŠĆA PREZIMENA U EUROPI
30. 03. 2016.

 Prije nekoliko dana dnevni su mediji prenijeli vijest o infografici najčešćih europskih prezimena koju je na svojim stranicama objavio češki lingvist, matematičar i umjetnik Jakub Marian.


OBJAVLJENA KNJIGA O AKADEMIKU JOSIPU BAĆU
25. 03. 2016.

Nakon što je u proteklih četiri-pet godina istražio porijeklo, nastanak i razvoj nekoliko stotina starih bosanskohercegovačkih familija, urednik našeg portal Raif Čehajić prošle godine završio je istraživanje porijekla poljske porodice Bać, s detaljnim osvrtom na njenog najznačajnijeg člana, profesora Josipa (1902-1985), objavivši te rezultate istraživanja ovih dana u knjizi “Akademik Josip Bać – znameniti istraživač podzmenih voda”.


KOLIKO ĆE KOŠTATI IZVODI IZ MATIČNIH KNJIGA
19. 03. 2016.

Na nedavnoj sjednici u Sarajevu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku kojom utvrđuje cijene matičnih knjiga, izvoda iz maričnih knjiga, uvjerenja o državljanstvu i vjenčanog lista, koji se vode i izdaju u skladu sa Zakonom o matičnim knjigama, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.


PROF. ENVER LJUBOVIĆ PRIMLJEN U HAZDUH
06. 01. 2016.

 Profesor Enver Ljubović, stalni saradnik našeg portala, ovih dana primljen je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUDA) radi svog doprinosa povijesnoj znanosti Republike Hrvatske, postajući tako redoviti akademik HAZUDA. Redoviti član i akademik HAZUDA postao je istovremeno još jedan Bošnjak – prof. dr. Semir Sam Osmanagić, poznati finansijer i istraživač visočkih piramida.


SRETNA NOVA 2016. GODINA!
23. 12. 2015.

Svim nasim citaocima i saradnicima želimo sretnu Novu 2016. godinu!


U KAKNJU SUSRET MUŠKIH POTOMAKA AVDIJE ČEHAJIĆA
10. 11. 2015.

Početkom novembra ove godine u Kaknju su se sastali unuci visočkog zanatlije Avdije Čehajića (1875-1956) iz Kaknja, Sarajeva, Zenice i Visokog da bi se družili, a potom posjetili njegov i mezar njegove supruge Aiše u Zgošći i proučili im Fatihu. Na druženju su se okupili Suljini sinovi Šefkija i Raif, Sunije Midhat i Mirza, dok je Avdin Salko izostao, te sinovi Avdijinih kćeri: Šaćire Šišić Nasih, Vasvije Imamović Faik, Fate Kulić Akif, Sabije Dževad i Hamdija te Subhe Neimarlija Haris. Na susretu je bio i Sunija (rođen 1927.), koji je sa svojom sestrom Subhom (1925), jedino Avdijino živo dijete.


RODOSLOV.BA NA BH RADIJU1
20. 10. 2015.

U ponedjeljak, 19. oktobra ove godine u emisiji BH radija1 “Danas”, gostovao je naš urednik Raif Čehajić, govoreći o značaju i važnosti rodoslovnih istraživanja. U petnaestominutnom prilogu razgovarao je sa novinarkom Ines Baždalić, pored ostalog, i o tome zbog čega ljudi žele znati svoje porijeklo.


PRVO DRUŽENJE ZENIČKIH ISLAMBEGOVIĆA
01. 10. 2015.

 U staroj porodičnoj kući Osman-bega Islambegovića na Carini u Zenici na nedavnom druženju okupilo se njegovih 81 potomak. Na inicijativu nekoliko starijih potomaka, upriličen je susret svih onih koji “vuku lozu” ove ugledne zeničke porodice, koja je među njstarijima u ovom gradu, a ima čak i svoj Islambegovića sokak u centru Zenice.


ODRŽANI 12. SUSRETI BRATSTVA ČARAPIĆ
18. 09. 2015.

Nedavno su u Višegradu održani 12-ti susreti bratstva familije Čarapić, koji potiču iz Kuča u Crnoj Gori. Ovom susretu, koji se svake godine održava u drugom mjestu gdje su nastanjeni Čarapići, prisustvovalo je više od 150 članova ove brojne familije, koji su za ovu priliku došli iz Crne Gore, Srbije i nekoliko zemalja svijeta.


PROMOVIRANA KNJIGA „KAFA-MAGIČNI NAPITAK“
16. 09. 2015.

 Ovih dana u hotelu „Sarajevo“ u Sarajevu, a u organizaciji „Grand proma“ Atlatic grupe, upriličena je promocija knjige  „Kafa-magični napitak“, čiji je autor naš urednik  Raif Čehajić. O knjizi su govorili Slavica Lalović  i autor, naglašavajući kako je ovo drugo izdanje knjige koje je jedinstvena iz više razloga.


GODIŠNJE DRUŽENJE RODA BEGOVAC
20. 08. 2015.

 Prvog augustovskog vikenda u kakanjskom izletištu Ponijeri održano je godišnje druženje roda Begovac. Na ove susrete došlo je stotinjak članova ovog roda iz Kaknja i Sarajeva, gdje danas žive porodice ovog prezimena. 

 
Fotos: Edin Begovac

BAJRAMSKO OKUPLJANJE RODA MUJKIĆ IZ ZAVIDOVIĆA
20. 07. 2015.

Već četvrtu godinu zaredom članovi roda Mujkić iz Zavidovića bajramski blagadan obilježavaju druženjem na kojim ih se okupi skoro dvjesto. Ovo je za njih, kažu, postala tradicija, koju žele njegovati i prenijeti na mlađe naraštaje.


PROMOVIRANA KNJIGA O BEGOVSKOJ PORODICI LJUBOVIĆ
05. 05. 2015.

U okviru Manifestacije Dani Mevluda i zikra početkom maja ove godine u prepunoj sali Studentskog hotela u Mostaru promovirana je knjiga  „Korijeni hercegovačke begovske porodice Ljubović“,  autora Envera Ljubovića. Pored autora knjigu su predstavili prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović i mr. Nusret Omerika.


ETNIČKO PORIJEKLO NARODA NA BALKANU
30. 03. 2015.

Govoreći sredinom februara 2015. godine u Sarajevu na tribini općine Novi grad o temi Bosanskohercegovačka historija protiv Bosne i Hercegovine, akademik prof. dr. Omer Ibrahimagić se osvrnuo na državnopravni kontinuitet i subjektivitet Bosne kao države, ali i genetski sastav ovdašnjih naroda.

 
Fotos: Akademik Omer Ibrahimagić

ZAŠTO LJUDI PRELAZE NA DRUGU VJERU
26. 03. 2015.

Prelazak u drugu religiju nije novost u svetskom džet-setu, ali su i pojedine domaće javne ličnosti odlučile da promene veru, poput Sinana Sakića, Lepe Brene i Dunje Ilić.

Fotos: Džon Travolta


PRVO OKUPLJANJE RODA BAŠIĆ
03. 02. 2015.

Prvo okupljanje roda Bašić održano je prvog februara ove godine u istimenom selu kod Fojnice, a u ovom porodičnom druženju bilo je oko 40 muškaraca koji nose pomenuto prezime. Ova, kako su učesnici nazvali Bašićijada, održana je u naselju udaljenom pet kilometara od Fojnice prema Prokoškom jezeru. U selu s dvadesetak kuća živi pet domaćinstava, svi prezimena Bašić.


FRA STJEPAN DUVNJAK ISTRAŽIO OKO 900 PREZIMENA
30. 01. 2015.

Fra Stjepan Duvnjak, profesor na Franjevačkoj telogiji u Sarajevu i bivši gvardijan Samostana istražio je oko 900 prezimena, od čega su 78 složena, zabilježena u 38 mjesta župe Kraljeva Sutjeska od 1641. godine, otkada se vode matične knjige, pa do danas. Konstatuje kako je Kraljeva Sutjeska jedna od rijetkih katoličkih župa u Bosni i Hercegovini koja kontinuirano vodi i posjeduje matične knjige stare duže od tri stoljeća, kao i staležnice stare duže od dva stoljeća. Ovaj naučni rad prezentiran je u Zborniku radova pod nazivom Stoljeća Kraljeve Sutjeske.

Fotos: Fra Stjepan Duvnjak


ODRŽANI DESETI SUSRETI RODA ČENGIĆ
22. 09. 2014.

Udruženje za njegovanje moralnih, kulturoloških i tradicijskih vrijednosti Čengića 20. septembra ove godine organiziralo je u Sarajevu 10. jubilarno druženje ovog roda. U okviru ovog susreta promovisana je i knjiga Begovska porodica Čengić u doba osmanske vladavine, autora Rešada i Harisa Čengića.


MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA RODOSLOVLJA U BiH
12. 09. 2014.

 Na Trećoj hrvatskoj rodoslovnoj konferenciji, održanoj krajem aprila ove godine u Zagrebu, pored ostalih predavača, govorio je i urednik našeg portala Raif Čehajić. Tema je bila Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini. Ovo vrlo zanimljivo izlaganje prenosi portal Rdoslov.hr a možete ga pogledati na:

www.youtube.com/watch?v=8h2mtV71Lag#t=31.


INFORMATIVNI MEDIJI O “NAŠIM KORIJENIMA”
18. 08. 2014.

Da za genealoška istraživanja i za sve one koji su ljubitelji rodoslova i svega što se uz njih veže u Bosni iI Hercegovini – kako to napisa u predgovoru knjige prof. dr. Enes Kujundžić – dolaze bolji dani, potvrđuje i drugo, dopunjeno izdanje knjige Raifa Čehajića “Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika”, koju je štampala knjižarsko-izdavačka kuća “Sejtarija”.


OBJAVLJENO DRUGO IZDANJE KNJIGE „NAŠI KORIJENI“
17. 08. 2014.

U povodu petogodišnjice postojanja i rada internetskog portala Rodoslov.ba, knjižarsko-izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva ovih dana objavila je drugo izdanje knjige „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, autora Raifa Čehajića.


PROMOVIRANA KNJIGA O PORODICI SIKIRIĆ
06. 07. 2014.

Nakon u Fojnici, i u Sarajevu je - u Gazi Husrev-begovoj biblioteci - održana promocija knjige o porodici Sikirić pod nazivom „Šejh Sirri Baba – Oblikom kaplja, sadržinom okean“, autora Emira Gačanovića. O knjizi su govorili prof. dr. Enver Imamović i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, a moderator je bio mr. Dževad Kučukalić.


PET GODINA PORTALA RODOSLOV.BA
21. 05. 2014.

Prošlog mjeseca navršilo se pet godina od osnivanja i početka rada našeg internetskog portala, prvog i još uvijek jedinog bosanskohercegovačkog weba za istraživanje porijekla porodica.

Fotos: Sa rodoslovne radionice u Travniku


SERIJA “ŠTA MISLIŠ, KO SI?” I NA HRT1
04. 05. 2014.

Nakon prošlogodišnjeg emitiranja na BBC-jevim satelitskom televizijskim kanalima  Zone Reality i Viasat History, seriju o genealoškim istraživanjima pod nazivom "Što misliš, ko si?" ("Who Do You Think You Are?") prošle sedmice je počela emitirati i Hrvatska televizija (HRT). Svakog petka od 20,10 sati na prvom kanalu HRT-a u pedesetminutoj emisiji emitira se priča o nekoj poznatoj ličnosti. Tako je 2. maja / svibnja emitirana priča o istraživanju porijekla glumice i pjevačice Petsy Kensil.


ODRŽANA TREĆA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA
28. 04. 2014.

U Zagrebu je proteklog vikenda, u organizaciji Rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” i Centra za obiteljsku povijest, održana Treća hrvatska rodoslovna konferencija, tematski posvećena različitim izvorima istraživanja rodoslovlja u Hrvatskoj i regiji.


SASI MEĐU GORANIMA
23. 10. 2013.

Nakon pada Bihaća i Dubice, Turci su izbili na cijelu južnu obalu Kupe, pa su knezovi Zrinski tako ostali i bez rudnika Gvozdansko na Banovini, koji im je 1529. godine davao – uz željeznu rudu – i 11,80 zlota (19,60 kilograma) srebra. No kad je obrana Hrvatske stala zadržavati osvajače na Kupi, stvoreni su uvjeti da Petar Zrinski, s iskustvom iz Gvozdanskog, pokrene rudarenje u Gorskom Kotaru, u Liču i Čabru.


ODRŽANO DEVETO DRUŽENJE ČENGIĆA
05. 09. 2013.

Intoniranjem himne BiH, u jednom sarajevskom restoranu održani su deveti tradicionalni godišnji susreti roda Čengić, jedne od najstarijih plemićkih loza u BiH. Na susretu je bilo oko 200 Čengića iz BiH i Hrvatske.


ISTRAŽIO VIŠE OD 320.000 PREZIMENA U BiH
04. 09. 2013.

Iako je sakupio i objasnio porijeklo i značenje više od 320.000 ovdašnjih prezimena, Ishak Kolonić (61), električar u penziji iz Donje Ljubije kod Prijedora, još nije dobio finansijsku podršku za objavljivanje svog istraživanja. Za 10 godina upornog traganja sakupio prezimena tri konstitutivna naroda i 24 nacionalne manjine iz BiH, što predstavlja vrijednu genealošku građu i mogući predmet daljih istraživanja.


TRADICIONALNO OKUPLJANJE HADŽIHASANOVIĆA
27. 08. 2013.

U subotu, 31. augusta 2013. godine, u selu Brezje kod Rogatice, održat će se tradicionalno okupljanje roda Hadžihasanović. Udruženje ovog roda poziva sve Hadžihasanoviće i one koji su po bilo kakvoj rodbinskoj ili prijateljskoj vezi sa ovom begovskom familijom da dođu na ovo tradicionalne druženje.


DEVETI SUSRETI RODA ČENGIĆ
01. 07. 2013.

Deveti susreti jednog od najstarijih i najbrojnijih bosanskohercegovačkih rodova Čengića održat će se u subotu, 31. augusta u Sarajevu i to u restoranu „Park Prinčeva“. U saopštenju za javnost, koje je objavio Upravni odbor Udruženja aristokratske porodice „Čengić“, pozivaju se svi Čengić kao i oni građani koji vode porijeklo od ovog roda da dođu na Sedme susrete.


RODOSLOVLJE I GENETIKA
26. 06. 2013.

Na Drugoj hrvatskoj rodoslovnoj konferenciji, održanoj krajem travnja / aprila 2013. godine, pored ostalih, predavanje je održao i Petara Hawlin, utemeljitelj i predsjednik Slovenskoga rodoslovnog društva i glavni i odgovorni urednik časopsia „Drevesa“, u kojem je proširio svoje predavanje o DNK analizi kao mogućem pomagalu u genealoškim istraživanjima.


OVOGODIŠNJE OKUPLJANJE RAGUŽA
09. 06. 2013.

Svi koji su se u subotu, 4. svibnja / maja okupili na platou ispred katedrale u Đakovu, a potom u njoj bili na svetoj misi, prezivali su se jednako - Raguž. Naime, riječ je o tradicionalnom okupljanju svih koji se prezivaju Raguž.   Pristigli su Raguži odasvuda - iz cijele Slavonije, Hercegovine (Stoca), Zagreba, Slovenije, New Yorka, Australije...


MAGAZIN “AZRA” O NEOBIČNIM PREZIMENIMA
03. 05. 2013.

U broju od 1.5.2013. godine sarajevski magazine za žene “Azra”, u rubrici Naša tema i naslovom Prezime moje, reci koji od predaka zlo mi načini, na dvije stranice donosi reportažu o našem portalu. U fokusu priče su neobična prezimena, navodeći sa rodoslova.ba jedan tekst o njima.


ODRŽANA DRUGA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA
02. 05. 2013.

Druga hrvatska rodoslovna konferencija održana je u subotu, 20. travnja / aprila 2013. godine u prostorijama kapele Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali vodeći lokalni i regionalni stručnjaci za istraživanje obiteljske povijesti. Organizatori konferencije bili su Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović" i Centar za obiteljsku povijest pri Crkvi Isusa Krista.


PRVA IZLOŽBA RODOSLOVA U BiH
27. 12. 2012.

Kroz nastanak, razvoj i egzistenciju bh. familija, starih stoljećima, potvrđuje se hiljadugodišnja historija i opstojnost države Bosne i Hercegovine. To su porodice, od kojih neke traju i vuku korijene od prvih bosanskih vladara, kao što su Kulenovići (od Kulina bana), Tvrtkovići (od prvog bosanskog kralja Tvrtka), te Alaupovići, Filipovići, Raguži, Čengići i dr. Sve su to familije koje su, zajedno sa drugima, u sve tri vjere i naroda, stoljećima činile i čine ovo društvo u kontinuitetu, rekao je sredinom decembra publicist Raif Čehajić, urednik našeg portala u Tuzli na otvaranju prve izložbe rodoslova u BiH.


ODRŽAN OKRUGLI STO O GENEALOŠKOJ BAŠTINI
14. 12. 2012.

U povodu 12. decembra/prosinca – Dana arhiva BiH, Arhiv Tuzlanskog kantona je upriličio dvije značajne manifestacije: okrugli sto pod nazivom “Genealoška baština – sehara naše prošlosti” i izložbu rodoslovlja “Naši korijeni”, autora Raifa Čehajića, urednika našeg portala.


NASUH MATRAKČI NASLAVNIJI BOŠNJAK
21. 11. 2012.

U neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom postoji jedna ulica na L, što se pruža iza kina i spaja s ulicom Zečevića. Već 17 godina zove se Matrakčijina ulica. Rijetki su oni koji znaju da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika s kraja 15. i početka 16. stoljeća, koji je rođen u Visokom, a živio je i stvarao u Turskoj, u doba najvećeg uspona Osmanskog carstva. Zvao se Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi.


NOVO IZDANJE FOJNIČKOG GRBOVNIKA
16. 11. 2012.

U Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu predstavljen je novi pretisak Fojničkog grbovnika. O Grbovniku su govoriti Ivan Lovrenović (Sarajevo), Stjepan Ćosić (Zagreb), fra Franjo Miletić (Fojnica) i fra Drago Bojić (Sarajevo).


IME OCA MENSURA UZEO ZA PREZIME
15. 11. 2012.

Predstava Narodnog pozorišta Mostar  "Koncert za pticu rugalicu", u kojoj Irfan Mensur igra sa suprugom Srnom Lango i čiju režiju ujedno potpisuje, označava svojevrsni povratak ovog Sarajlije s dugogodišnjom adresom u Beogradu u domovinu.


ODRŽANA PRVA GENEALOŠKA RADIONICA
23. 10. 2012.

“Traganje za podacima o historiji familija i rodova izgleda da je motivirano u prvom redu “sebičnim” razlozima: da se utvrdi mjesto i društveni status pojedine porodice u širem historijskom kontekstu, osjećanjem odgovornosti da se sačuva pamćenje na prošlost za buduće generacije i iz osjećaja zadovoljstva proisteklog iz sposobnosti starijih članova porodice da potomcima ispričaju manje ili više autentičnu predaju o zajedničkim precima” – rekao je dr. Enes Kujundžić, professor na Pedagoškom fakultetu u Zenici obraćajući se polaznicima prve genealoške radionice, održane ovih dana u Travniku.


RODOSLOVNI PODVIG IBRAHIMA DUPANOVIĆA
02. 10. 2012.

Ibrahim Dupanović Crni (70) po mnogo čemu bi se mogao nazvati bihaćkom legendom. Učitelj po zanimanju, u vrijeme socijalizma bio je predsjednik omladine, učesnik sedam saveznih radnih akcija, član specijalne brigade koja je 1963. čistila od zemljotresa porušeno Skoplje, izvrstan nogometaš, dobitnik Medalje za vojničke vrline 1965., Ordena za vojne zasluge sa srebrenim mačevima 1977., Novembarske nagrade Bihaća 1984...


RODOSLOV.BA PONOVO NA TELEVIZIJI SARAJEVO
07. 09. 2012.

Kantonalna televizija Sarajevo je u četvrtak, 6. septembra 2012. godine reprizirala emisiju o geneaologiji, u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. Nastavljajući saradnju sa institucijama i informativnim kućama, urednik portala Rodoslov.ba odazvao se pozivu Selme Tahirović, urednice Dokumentarnog programa Televizije Sarajevo i učestvovao je u snimanju emisije “Sarajevdisanje” o temi Korijeni.  Nakon emitovanja u oktobru ove godine, emisija je reprizirana i 21. decembra 2011. godine.


“NEZAVISNE”: RODOSLOV.BA – “RASADNIK” PORODIČNIH STABALA
07. 06. 2012.

Interes medija u Bosni i Hercegovini da afirmativno pišu o našem portalu sve je veći te su u subotnjem dvobroju (2. i 3. juni 2012.) banjalučke “Nezavisne novine” na dvije stranice objavile reportažu pod naslovom Rodoslov.ba – “Rasadnik” porodičnih stabala.


NIKOLA MANDIĆ ISTRAŽIO 1.400 PREZIMENA
24. 05. 2012.

U sedam knjiga, koliko je do sada objavio, 86-godišnji Nikola Mandić ukoričio je svoja istraživanja o 1.400 hrvatskih prezimena u Hercegovini, a koje istražuje posljednjih 60 godina. Dio podataka koje je prikupio za sada je ostao neobjavljen, a za ovo opširno istraživanje Mandić se zainteresirao 1949./1950. nakon što je poželio saznati otkuda potječe i koji su njegovi korijeni. Ono traje i danas.


RODOSLOV.BA NA KONGRESU BH. DIJASPORE
24. 05. 2012.

Šireći saradnju sa udruženjima i institucijama i van Bosne i Hercegovine, Rodslov.ba je uspostavio uspješnu saradnju i sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine, koji je od 1. do 3, maja ove godine u Sarajevu organiziraoj Šesti kongres. Dvije su bile dominantne teme: Deset godina SSDBiH i Uloga dijaspore u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.


KORIJENI RODA VRUĆAK
17. 04. 2012.

Ovih dana na adresu portala Rodoslov.ba stiglo je zaista zanimljivo pismo iz daleke Kenije, odakle nam o detaljnom istraživanju svog porijekla piše Enver Vrućak, koji je istraživao svoje korijene. Kako je ovo istraživanje pokazalo zaista nevjerovatne rezultate, pismo prenosimo u cjelosti:


RODOSLOV.BA NA RADIJU FEDERACIJE BiH
20. 03. 2012.

Interes medija za predstavljanje internetskog portala Rodoslov.ba stalno raste pa se naš urednik Raif Čehajić odazvao u ponedjeljak, 19. marta na poziv voditelja emisije Radija Federcije BiH “Porodične teme” Fehima Serdarevića, učestvujući u programu od 11 do 12 sati.


BEOGRAĐANIN ŽELJKO JAŠARSPAHIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
16. 02. 2012.

Facebook, društvena mreža na internetu zaista spaja ljude. Načelniku općine Kakanj Mensuru Jašarspahiću putem Facebooka javio se Željko Jašarspahić, mladi i uspješni karatist iz Novog Beograda sa molbom da dobije informaciju o svojoj familiji u kakanjskom naselju Doboj. U poruci Željko je napisao da je unuk Himze Jašarspahića koji je nekad davno živio u Doboju, a njegova baka zvala se Stanica. Iz priča Željko zna da je njegov djed porijeklom iz Kaknja.


AKO TI SE NE SVIĐA TVOJE, UZMI DRUGO IME!
13. 02. 2012.

Godišnje samo u Kantonu Sarajevo građani podnesu oko 334 zahtjeva za promjenu imena i prezimena. Naravno, ukupni podaci na državnom nivou ne postoje, ali je lako pretpostaviti da je zahtjeva mnogo više.


“ŠTO MISLIŠ, TKO SI?”
24. 01. 2012.

Svakog ponedjeljka u 22 sata satelitski kanal Viasat Histori emituje popularnu britansku rodoslovnuu seriju "Što misliš, tko si?" ("Who Do You Think You Are?"). Koncept emisije je jednostavan: u svakoj epizodi netko od poznatih gostiju uz pomoć stručnjaka otkriva svoje pretke. Primjerice, u britanskoj verziji serije, od nama poznatih osoba sudjelovali su atletičar Colin Jackson, glumci Jeremy Irons, John Hurt, Stephen Fry i David Suchet (glumio je Herculea Poirota), pjevačica i glumica Patsy Kensit, TV-voditelj Jerry Springer, gradonačelnik Londona Boris Johnson, glumica Kim Cattrall, glumac Rupert Everett i pjevač Jason Donovan.


“NAŠI KORIJENI”, NOVA KNJIGA RAIFA ČEHAJIĆA
21. 12. 2011.

Izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva, u saradnji sa našim portalom, objavila je veoma zanimljivu knjigu „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, čiji je autor urednik našeg portala Rodoslov.ba Raif Čehajić (na fotosu). U knjizi autor detaljno prezentira rezultate genealoških istraživanja  bosanskohercegovačkih familija, starih više stoljeća, kao što su: Alaupovići, Arslanagići, Besarovići, Čengići, Despići, Filipovići, Ilići, Jeftanovići, Kulenovići, Leviji, Melezovići, Raguži, Sadikovići, Šahinpašići, Tanovići, Tauberi, Tvrtkovići, Zečevići i dr. Šezdesetak veoma interesantnih priča o porodicama i rodovima, na oko 250 stranica, ilustrovano je starim porodičnim fotografijama i rodoslovima.


TOMISLAV BOŠNJAK ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
09. 11. 2011.

Tomislav Bošnjak iz Bakovića, 49-godišnji umirovljenik živi sa suprugom Ljubicom i kćerkom Ivankom u Bakovićima kod Fojnice. Do rata je radio u Vojnom odsjeku u Fojnici. Još tada je istraživao porijeklo svog roda i rezultate. zajedno sa  kreiranim porodičnim stablom, pripremio za štampanje. No, došao je rat i sve mu je izgorilo, ponovo je nakon rata otpočeo svoju zamisao i dobar dio posla je uradio.


JURIČEVIĆI OD RIMOKATOLIKA POSTALI ADVENTISTI
08. 11. 2011.

Prelasci iz jedne u drugu vjeru nisu neobični, osobito ne u zemljama Zapada. No u Bosni i Hercegovini to je još uvijek tabu tema pa obraćenici, pred vlastitom obitelji i prijateljima, kriju činjenicu da su religiju u kojoj su rođeni i u kojoj su odgajani zamijenili nekom novom. Za mnoge od njih se malo ili nikako ne zna, jer se skrivaju želeći izbjeći osudu okoline. Međutim, bračni par Ankica i Mladen Juričević iz Paloča kod Uskoplja progovorili su o onom o čemu mnogi šute.


PRIKUPIO 226.310 PREZIMENA IZ BiH
20. 10. 2011.

Ishak Kolonić (58), penzioner iz Ljubije kod Prijedora koji vrijeme i novac troši na enigmatiku i raznorazne zanimljivosti kojim se bavi skoro četiri decenije, u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini prikupio je 226.310 prezimena.


OSNOVANA UDRUGA GRAĐANA ROTIM
18. 10. 2011.

Osnovana je još jedna udruga građana s osnovnim ciljem istraživanja rodoslovlja. Riječ je o Udruzi poznate hercegovačke obitelji Rotim iz Graca. Kako nam piše Nino Rotim, jedan od članova Udruge, on je sa još jednim njegovim prezimenjakom prije godinu dana krenuo u prikupljanje podataka o članovima šire obitelj Rotim.


SUSRET RODOVA ĐURĐEVIĆ I KOS
05. 08. 2011.

 Na Dugim njivama, jednom od poznatih proplanaka na Kozari, nedavno su održani 12. susreti porodica Đurđević i Kos. I pored nestabilnog vremena, mnogo članova porodica ova dva plemena okupilo se na Kozari da bi se kroz druženje, pjesmu i tradicionalne igre dobro zabavili.


STARTAO WEB PORODICE GALIJAŠEVIĆ
03. 08. 2011.

Od nedavno se na internetu pojavila web stranica porodice Galijašević, porijeklom iz Tešnja www.galijasevic.ba, koju je kreirao jedan od članova ovog roda – Husein.


SUSRETI BIHAĆKOG RODA DUPANOVIĆ
27. 07. 2011.

Od 1991. bihaćki Dupanovići svake godine organizuju susrete svoga roda, čiji je jedan od inicijatora njihov član Ibrahim. Ove godine u martu su u bihaćkom hotelu „Park“ upriličili 21. druženje, a druge subote u julu je u naselju Otoka u Bihaću organizovane večeri Dupanovića, poznatije pod nazivom Druženje na ognjištu. Tako dva puta godišnje ovaj rod obnavalja svoja druženja, na kome svaki put pristvuje od 250 do 300 njegovih članova iz svih država (Poljska, Njemačka, Švedska, Danska, SAD, Kanada i Australija), gdje žive članovi ovog roda.

Fotos: Dupanovići pred porodičnim stablom koje je kreirao Ibrahim Dupanović Crni


DRUGO GODIŠNJE OKUPLJANJE RAGUŽA
15. 07. 2011.

U Stocu je od 10. do 11. lipnja 2011. održano Drugo godišnje okupljanje Raguža, srodnika i prijatelja. Program je počeo u petak 10. lipnja odlaskom na prvo groblje Raguža na Lastvi i uz sudjelovanje stotinjak Raguža, srodnika i prijatelja položeno je cvijeće i zapaljena svijeća kod Spomenika zahvalnosti svim pokojnima iz roda Raguža. Održana je i Sveta misa za sve pokojne iz roda Raguža koju je predvodio don. Nedjeljko Krešić u crkvi sv. Nikole u Gornjem Hrasnom.

Fotos: Raguži na groblju u Lastvi


RODOSLOV.BA NA PORTALU RODOSLOVLJE.HR
01. 07. 2011.

Povodom prve godišnje rada Rodoslova.ba, hrvatski portal www.rodoslovlje.hr ovih dana na svojoj web stranici objavio je osvrt o uspješnom radu i postojanja našeg portala. Prije sedam dana u rubrici Istaknute vijesti postavljen je pomenuti osvrt, a ove sedmice u istoj rubrici ovog poratala, koji je pokrenulo Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović”, predstavljena je i knjiga našeg urednika Raifa Čehajića “Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika” sa recenzijama prof. dr. Envera Imamovića i poznatog književnika Miljenka Jergovića.


ŠESTO OKUPLJANJE FAMILIJE ĐOZIĆ
30. 06. 2011.

U selu Zabojna, udaljenom od Srebrenice šest kilometara, održana je šesta po redu   vjersko-kulturna i sportska manifestacija familije Đozić s ciljem očuvanja tradicije i međusobnog upoznavanja članova. Nekoliko godina unazad, posljednje sedmice u junu, u rodnom selu okupe se članovi najauhtohtonije srebreničke familije, druže se, nagrađuju najbolje učenike i urade neku značajnu investiciju u selu. Do sada su obnovili put, izgradili spomen-česmu, zagradili porodično mezarje, a u toku je i obnova džamije u Srebrenici.


USPJEŠNA PRVA GODINA RODOSLOVA.BA
10. 05. 2011.

Krajem aprila ove godine naš portal zaokružio je uspješno prvu godinu svog postojanja i rada. Nakon što smo prošle godine na Sajmu knjiga i učila u sarajevskoj Skenderiji promovisali prvi bh. portal za istraživanje porijekla porodica, otpočeli smo u Bosni i Hercegovini pionirski rad, otvarajući se dnevno prema stotinama i hiljadama znatiželjnih posjetilaca, koji su željeli saznati kako istražiti svoje porodične korijene, kreirati rodoslov, a ponudili smo, uz ostalo i stotinjak priča o najstarijim i najpoznatijim rodovima i sl.


DR. PETAR ŠIMUNOVIĆ: IMENA SU DANAS ODRAZ PRIPADNOSTI DRUŠTVENOM SLOJU
09. 05. 2011.

Papa Benedikt XVI. poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije prvi put da se Crkva miješa u imenoslovlje. Još je na Tridentskom koncilu propisano da katolici mogu davati djeci samo imena svetaca i svetica. Ta je praksa prekinuta u srednjem vijeku, kaže onomastičar Papa Benedikt XVI. Poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije li to ipak pretjerano upletanje u pravo roditelja da potomcima daju imena po svojoj volji, po kulturnoj i nacionalnoj tradiciji i u skladu s baštinom velikog ili malog naroda, svejedno.


RASTE INTERES ZA ISTRAŽIVANJE PORODIČNIH KORIJENA
28. 03. 2011.

Istraživanja obiteljskih korijena pojava je koja je u Sjedinjenim Američkim Državama postala strast hiljade znatiželjnika. Stoga ne čudi što je na internetu sve više stranica različitih društva za istraživanje rodoslovlja, a DNK testiranje postalo je učinkovitim sredstvom u potrazi za precima.


GODIŠNJICA SMRTI PRVOG BOSANSKOG KRALJA TVRTKA I
11. 03. 2011.

Dana 10. marta 1391. godine, neočekivano je umro prvi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić. U historiju Bosne i Hercegovine upisan je zlatnim slovima, kao vladar koji je tokom hiljadugodišnje postojanosti naše domovine proširio njene granice na susjedne zemlje, a svoju zemlju doveo do političkog, kulturnog i ekonomskog blagostanja.


RODOSLOV.BA U 2011: TRI PRAVCA RAZVOJA
26. 01. 2011.

Ulazak u Novu godinu prilika je da se ukratko osvrnemo na rad Rodoslova.ba u 2010. i naznačimo nove pravce razvoja u 2011. godini. Za dva mjeseca naš portal će zaokružiti prvu godinu svog uspješnog rada. Iza nas je period u kome su nas „otkrili“ i upoznavali mnogobrojni čitaoci (na hiljade njih), šaljući nam pohvale za pokretanje portala, sugestije za bolji rad te se učlanjivali u Klub rodoslovaca, u kome je trenutno više od 300 članova. Dio posjetitelja portala slao nam je i priče o svom rodu, što je uticalo na raznovrsnost tekstova i pristupu temi rodoslovlja. Svima se ovom prilikom srdačno zahvaljujemo i pozivamo na dalju saradnju.


VELIKO INTERESOVANJE ZA RODOSLOV.BA
01. 12. 2010.

Svakodnevno na adresu portala Rodoslov.ba stižu mnogobrojne poruke različitog sadržaja. Uglavnom, pretraživači portala se interesuju za svoje potomke, zatim kako istraživati njihovo porijeklo i kako kreirati porodično stablo. No, ovih dana na našu adresu je stiglo zaista nesvakidašnje pismo sa kreiranim porodičnim stablom. Poslao nam ga je Nahid Kulenović iz Visokog, pasionirani rodoslovac, koji, između ostalog, piše i ovo:


AIDA DROCE ODGONETA KODOVE GENA
27. 09. 2010.

Aida Droce, rodom iz Mostara, magistrirala je na području molekularne biologije na Århus Univerzitetu, a za svoj rad i istraživanje dobila je najbolju ocjenu. Godine 1994. sa porodicom je došla u Dansku. Prve dvije godine živjeli su u izbjegličkom centru 30 km od Århusa, te nakon što su dobili dozvolu boravka nastanili su se u Skanderborgu. Početkom svojih studija Aida se preselila u Århus.


SOFIJA MARIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
21. 09. 2010.

Povijest je učiteljica života, davno je kazao rimski filozof Ciceron, a ta njegova izreka vjerojatno je vodilja Sofiji Marić koja posljednjih nekoliko godina detaljno istražuje svoje korijene, svoje podrijetlo. Marić je 1967. godine iz Mostara otišla u Australiju, a prije dvije godine detaljno se počela zanimati kako su živjeli njezini preci. Takva razmišljanja, u dalekoj zemlji koja se tradicijom, poviješću, kulturom, načinom života, uvelike razlikuje od njezinih rodnih Vrda i Mostara, nagnala su je da krene sastavljati svoje obiteljsko stablo.


POZIV ČLANOVIMA RODA RAŠTERGORAC ZA SARADNJU
00. 00. 0000.

Ovih dana javio nam se gospodin Petar Raštergorac koji moli da mu pomognemo u povezivanju članova ovog roda. U pismu stoji  kako bi on istražuje ovaj rod iz Kupresa i kako bi želio da uveže sve njegove članove. Cilj mu je - kako piše - da sazna sto više podataka o Raštergorcima iz Kupresa, ali i onima koji žive u drugim mjestima.

O ovom rodu i uspostavljanje veze sa Petrom Raštergorcem možete više saznati na portalu:

 

 



Arhiva novosti
 
 
ČARŠIMANOVIĆI U ZENICI OD 17. STOLJEĆA
17. 06. 2016.

Čaršimanovići su jedna od najstarijih porodica u Zenici. Porijeklo, po ženskoj liniji, od ove familije vodi i Mensur Sarić, koji živi u Sarajevu, a u knjizi „Zenička čaršija i mahale“ detaljnije opisuje historiju svog roda.

 
Fotos: Numan Zuhdija Čaršimanović

LEVI – POZNATI ROD SARAJEVSKIH JEVREJA
10. 06. 2016.

Levi su najmnogobrojniji rod sarajevskih Jevreja Sefarda. Oni baštine tradiciju opstojnosti u ovom gradu dugu pet stoljeća,  u kojoj je prodefilovalo na stotine članova različitih generacija ovog roda koje Sarajlije pamte. Iako ovako dugovječan rod, historičari nisu uspjeli dokučiti podatak koji se to prvi potomak Levija obreo u Sarajevu.

Fotos: Porodica Levi iz 1936. godine


TUZLANSKI SLASTIČARI FAMILIJE DUŠEK
09. 06. 2016.

Tuzlanske češke porodice: Vančura, Dušek, Kraupner, Linhart, Stoklasa, Stuhli, Samek, Šuster, Landa, Rihter, Balzar i Rička bile su poznate u gradui i preko svoje djece, koja su išla sa nama u školu. Neki su ženidbom postajali vremenom Bosanci, iako se nikada nisu odricali svog češkog porijekla.

 
Piše: Milena Mujbegović
 
Porodica Dušek

MNOGOBROJNI SREDNJOVJEKOVNI ROD SOKOLOVIĆA
08. 06. 2016.

Ferida Sokolovića upoznao sam u Kaknju 1994. godine kao glavnog urednika na Televiziji IC-7. Nakon rata (1992-1995) on je napustio ovu televiziju i posvetio se privatnom biznisu koji nije imao neke dodirne tačke s novinarstvom.

Fotos:   Sokolovići iz Bara kod Visokog


TESKEREDŽIĆI – UGLEDNI VEZIROVI POMOĆNICI
08. 06. 2016.

 Prezime Teskeredžić dolazi od turske riječi teskeredžija, što označava šefa vezirove kancelarije i korespondenta koji je s defterdarom, timar-defterom i mukabeledžijom činio glavnu ekipu vezirovih pomoćnika. Budući da je Travnik 150 godina bio sjedište bosanskih vezira, moglo se očekivati da je u vezirskom gradu postojalo ovo prezime, pa možda ga susrećemo i danas. 

 
Fotos: Osman-beg sa sinom Hamidom

PORODIČNE TRADICIJE FAMILIJE SKAKA
07. 06. 2016.

Jedna od najstarijih sarajevskih porodica Skaka poznata je po očuvanju višestruke bošnjačke tradicije, obrezivanju (sunećenju). O imenu ove familije književnik Valerijan Žujo tvrdi da dolazi od naziva jedne oaze u Saudi Arabiji, poznate po kvalitetnim hurmama. Skake su od starine stanovale u Žagrićima, na jugozapadnoj periferiji starog Sarajeva.

Fotos: Abdulah i Uzejr Skaka


DESPIĆI – SARAJEVSKA ELITA 19. STOLJEĆA
07. 06. 2016.

Prezime Despić nastalo je od ženskog imena Desa, Despa, kako se zvala kćerka nekog handžije s Nahoreva hana na sarajevskim Nadkovačima. Rodonačelnik sarajevskih Despića je zapravo Risto Stijepčević koji je porijeklom iz hercegovačkog sela Samobor, smještenog na obodu Gatačkog polja. Njegovi potomci, međutim, kako navode historičari, doselili su u Samobor iz Crne Gore i to iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Jeftanovići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.


JUSIĆI POTOMCI SREDNJOVJEKOVNIH DIZDARA
06. 06. 2016.

Krajem marta 2012. godine Jasmin Jusić, nastavnik iz Ekonomske škole u Sarajevu osvojio je jedno od prvih mjesta na Microsoftvomom forumu informativnih edukatora u Moskvi. On je, zajedno sa još sedam nastavnika u Evropi – uz pomoć kreativnosti i upotrebom novih tehnologija - poboljšao nastavni plan i način na koji učenici stiču nova znanja. Nakon kantautora iz Dubrovnika Ibrice Jusića, koji je decenijama poznata ličnost na evropskoj muzičkoj sceni, Jasmin je drugi član roda Jusić koji je postigao veliki evropski uspjeh.


MELEZOVIĆI, STARA KISELJAČKA FAMILIJA
05. 06. 2016.

Melezovići su jedna od najstarijih kiseljačkih familija. Prema predanju, u Kiseljak su došli u vrijeme turske vladavine Bosnom  i to iz Hercegovine, a koje godine je to bilo teško je sa sigurnošću reći. Već nekoliko stoljeća ova porodica baštini epitet najstarije u Kiseljaku


VJEKOVNI KONTINUITET PREZIMENA BEATOVIĆ
05. 06. 2016.

Na osnovu pisanih podataka, prezime Beat je ušlo na teritoriju Hercegovine sa doseljenicima oko 1389. godine, kada se srednjovjekovna srpska vlastela i narod povlačio pred Turcima sa okupiranih teritorija.


SJAJ I PROKLETSTVO DŽENETIĆA
05. 06. 2016.

Stanovnicima starog dijela Sarajeva, posebno šireg područja Baščaršije, veoma dobro je znana ne baš dugačka ulica Dženetića čikma. Ta ulica se pruža između ulica Kaptola i Josipa Štadlera paralelno sa ulicom Mula Mustafe Bašeskije. Imenitelji sarajevskih ulica i trgova nisu joj slučajno darivali to ime u ovom dijelu grada iz najmanje  dva razloga.

Piše: Raif Čehajić, publicist


MOSTARSKI KURTI POSTALI OD KASUMOVIĆA
05. 06. 2016.

 

U knjizi “Porodica Kurt iz Mostara – historija i rodoslov” autor Ahmet Kurttvrdi da su  prvi Kurti koji su došli u Mostar oko 1700. godine bila braća Halil i Mehmed Kurt. U ovaj hercegovački grad doselili su iz ličkog mjesta Perušić nakon pada tog dijela Osmanskog carstva u ruke Austrije. 
 
Fotos: Arif Kurt 1917. godine sa kćerkom Zarifom, te sinovima Ibrahimom i Muhamedom

DUGALIĆI BEGOVSKIH KORIJENA
04. 06. 2016.

Iako su se njihovi prvi preci rodili i stoljećima živjeli u Dugama kod Prozora/Rame, danas u ovom selu nema nijednog Dugalića. Posljednja porodica koja je odavdje odselila bila je ona koja je  krajem četrdesetih godina 20. stoljeća otišla u Mostar. No, u Dugama su ostale porodice nastale iz roda Dugalića: Hasanbegovići, Dervišbegovići, Dautbegovići, Čorbadžići, Arslići i Mustajbegovići.

Foto: Duge kod Prozora


STORIJA O VISOČKIM SKOPLJACIMA
01. 06. 2016.

 U Visokom živi više porodica Skopljaka koje nisu u nekoj čvršćoj, pa možda ni krvnoj vezi. Stari Visočaci znaju da je jedina čvrsta veza među Skopljacima ona između porodica Avdage i Vejsila Skopljaka zvanog Šibica.


STARE ZENIČKE PORODICE
01. 06. 2016.

 Zbog povoljnog geografskog položaja, a kasnije i razvijene industrije i zanatstva, Zenica je stoljećima bila primamljivo mjesto za doseljavanje. Mada i u ranijim perioda nastanjivana, veće doseljavanje u nju zabilježeno je u 15. stoljeću nakon tursko-osmanskog osvajanja Bosne (1463. godine) kada je uključena u sastav vilajeta i kadiluka Brod. Prvi popisni tefter, kako su zabilježili historičari, spominje se onaj iz 1489. godine u kome je navedeno da trg Zenica broji 96 domaćinstava, od kojih osam muslimanskih.


ROTIMI STARI TRI STOLJEĆA
31. 05. 2016.

Prezime Rotim predstavlja veliku skupinu, čiji se potomci danas nalaze diljem svijeta. Njihovi korijeni pripadaju selu Gornji Gradac, Župa Mostarski Gradac, općina Široki Brijeg. Naime, prema obiteljskoj predaji, Rotimi su doselili u Gornji Gradac kao Puljići s Rotimlja (općina Stolac), gdje su dobili nadimak Rotim i to prema nazivu sela odakle su pristigli, a koji je kasnije postao njihovo novo prezime.

Članovi Skupštine Udruge Rotim


PREZIME KUKAVICA U SVE TRI VJERE
24. 05. 2016.

Kukavice su stari bosanski plemićki rod, nazvan po ptici kukavici čiji lik se nalazi u obiteljskom grbu. Dio se pripadnika tog roda nakon dolaska Osmanlija islamizirao, a od njih su - kako svjedoči fra Grga Martić - poznati po pravednosti ali i surovosti uskopaljski begovi Kukavice, po kojima je i selo na kupreškoj visoravni dobilo naziv Kukavice, jer je bilo njihov begluk. 

 
Piše: Ante Ivanković, publicist iz Splita
 
Footos: Han Muhamed-paše Kukavice u Foči

MUFTIĆI RAZLIČITIH PROFESIONALNIH OPREDJELJENJA
22. 05. 2016.

 Svojim znanjem, stručnošću i sposobnostima tri Muftića, različitih profesionalnih opredjeljenja i starosne dobi, ostavili su u krajem 20. i početkom 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini u kulturnom, političkom, poslovnom i sportskom životu dubok trag: fudbaler Refik, sinolog Kemal i bankar Edin.


BOSANSKI KRALJEVSKI RODOSLOV IZ 1482.
19. 05. 2016.

Ovaj tekst je potpisao Petar Ohmućević, član stare humske bošnjačke porodice Ohmućević, a napisan je na pergamentu, koji je poslije bio nalijepljen na poleđinu jedne slike rađene u drvetu, smještene u samostanu u Kraljevoj Sutjesci. U prvom dijelu donosi rodoslov Bosanske Kraljevske porodice Kotromanić, kao i Nemanjića, čiju su krunu, pored Bosanske krune, uzimali poslije Tvrtka i ostali bosanski vladari da bi time omogućli dugotrajnu vlast Bosne nad Srbijom.


MERDANOVIĆI POZNATI NOGOMETAŠI
18. 05. 2016.

Protežući se kroz kakanjskoi naselje Doboj od „Energopetrolove“ benzinske stanice u blizini mosta na rijeci Bosni do Separacije, u dužini nešto većoj od dva kilometra, najduža kakanjska ulica nosi naziv Selima efendije Merdanovića. Kada je pred agresiju na našu zemlju 1991. godine dobila ime, mnogi su se zapitali: Ko je Selim ef. Merdanović?


LIVANJSKI JELEČI DOŠLI SA ISTOKA
16. 05. 2016.

Livanjski rod Jeleč je jedan od najstariji u ovom kraju, star najmanje četiri stoljeća. Njihovi potomci tvrde da su u ovaj kraj došli još u tursko doba i to sa istoka, vjerovatno iz Turske. Ibrahim, rođen 1931. godine, koji krajem prve decenije 21. stoljeća sa porodicom živi u Sarajevu – na osnovu priča svojih roditelja - kaže da su njegovi djedovi i pradjedovi Livnjaci, te u tim pričama najčešće spominje hadži Jusufa koji je rođen u Livnu, ali čiji roditelji su došli sa istoka, negdje u 16. stoljeću. U svojim tvrdnjama poziva se na kazivanje svojih rođaka, Avde (1863-1949) i hafiza Mustafe Jeleča.


UČENA I UGLEDNA OBITELJ JURIŠIĆA
14. 05. 2016.

Na Privojskom putu u Kiseljaku nalazi se kuća Jurišića, sagrađena 1929. godine, u kojoj se rodila većina od devetero djece Joze (1879-1951) i Janje (1896-1979): Ivanka Vujić (1919-2003), Marija Mica Kristić(1921-2007),  Anto (1922-2003), Stjepan-Pepo (1924-2008), Finka (1926), Tomislav (1929), Ruža Marković (1931), Alojzije-Lale (1933-2002) i Vlatko-Vlado (1935).


UČENA KAKANJSKA FAMILIJA IMAMOVIĆ
05. 05. 2016.

Istražujući 1996. godine genealoško stablo kakanjske porodice Imamović, pri čemu je obradio nešto više od 200 potomaka u posljednja dva stoljeća, zenički muzeolog Fikret Fićo Ibrahimpašić utvrdio je da po etimologiji prezime ove obitelji dolazi od arapske riječi imam, što u prijevodu na naš jezik znači muslimanski svećenik koji predvodi kolektivno klanjanje namaza.


ALIBEGOVIĆI PORIJEKLOM OD KAPETANA ALI-BEGA
02. 05. 2016.

Nema sumnje da svi Alibegovići potiču i nose ime od Ali-bega koji je – prema predanju – došao iz Turske kao vojnik, ističući se u osmanlijskim ratnim pohodima, posebno onog na Beč. Za te svoje vojne zasluge od sultana je dobio posjede u Kobašu, gdje je podigao čardake, postajući „zapovjednik u odbrani graničnih bosanskih područja prema Slavoniji“.

Fotos: Prkos kuća


KORIJENI ZEČEVIĆA OD BOSANSKIH PATERENA
02. 05. 2016.

Sead Zečević, mašinski tehničar, rođen 1934. godine, sin Zaim-bega i unuk Hilmi-bega, rođenog 1868. godine, penzionerske dane provodi u svojoj kući u Visokom, u Franjevačkoj ulici,naspram Franjevačkog samostana. Njegova kuća, smještena pored zgrade Samostana, u kojoj stoljećima obitavaju franjevci, najbolji je primjer višestoljetnog suživota, multietničnosti i tolerancije u Bosni.

 
Fotos: Sead sa svojim mlađim sinom
 
Piše: Raif Čehajić, publicist

ĐUKIĆI-STARI TUZLANSKI TRGOVCI
01. 05. 2016.

O porijeklu porodice Đukić, jedne od najstarijih trgovačkih u Tuzli, postoje dvije verzije. Prema jednoj, koju je često pripovijedao Risto J. Đukić, unuk Riste K. Đukića (umro u Zagrebu 1969. godine), njegovi preci su u sjeveroistočnu Bosnu došli iz Crne Gore, gdje su pripadali plemenu Vasojevića. U Tuzli Đukići su došli iz Porebrica.

Fotos: Porodica Jove i Katarine Đukić (sjede) 1922. godine sa sinovima: Bogdanom, Milivojem, Ristom i Dušanom


PREZIME DŽEKO I ĐEKO
30. 04. 2016.

Zahvaljujući ponajviše istaknutom bosanskohercegovačkom nogometnom internacionalcu Edinu Džeki, prezime Džeko veže se gotovo isključivo uz pripadnost Bošnjacima islamske vjeroispovijesti. Međutim, Džeke Hrvati katoličke vjere žive i u Hrvatskoj, ponajviše u Dalmaciji, ali i susjednim područjima jugozapadne Bosne (Livno i Šujica).

 
Piše: Ante Ivanković, publicist
 
Fotos: Edin Džeko, nogometaš

NA PROSTORU EX JUGOSLAVIJE 3.650 PORODICA BEGOVIĆ
28. 04. 2016.

Prema pisanju Hakije Avdića u knjizi “Paše i begovi Bihora” (kao izvor navodi Milisava V. Lutovca i knjigu "Bihor i Korita", a iste izvore prenosi i prof. dr. Ejup Mušović), jedna od begovskih čuvenih porodica su Begovići iz Rasova. Rasovo je bilo u posjedu Begovića, koji vode porijeklo od Jovan-bega, srpskog vlastelina još iz srednjega vijeka.

Piše: Džavid Begović, dipl. el. ing.


FILIPOVIĆI STARI NAJMANJE PET STOLJEĆA
24. 04. 2016.

Prezime Filipović izvedeno je od ličnog imena Filip, koje je naša prilagođenica grčkog imena Philippos (grčki philos = prijatelj + hippos = konj), kod nas stigla preko latinskog Philippus. Dodavanjem sufiksa ov i ić na ime nastalo je prezime Filipović.

Fotos: Porodica Filipović Sejdalije, snimljena 1946. godine


HRVATSKI PLEMIĆKI ROD RUPČIĆ IZ HERCEGOVINE
17. 04. 2016.

 U povijesnim dokumentima prezime Rupčić dolazi u oblicima: Rubchich, Rubtschitsch, Rubčič i Rupčić. Danas se u izgovoru javlja promjena prezimena Rubčić, kao stariji oblik prezimena, u prezime Rupčić, kao mlađi i danas dosta češći oblik ovoga prezimena.

Piše: prof. Enver Ljubović


ČETIRI STOLJEĆA RODA KOVAČEVIĆ IZ USKOPLJA
17. 04. 2016.

Prezime Kovačević je ergonim jer je izvedeno od zanimanja nekog njihovog pretka dodavanjem na imenicu kovač sufiksa ević. Tako nastalo prezime danas je jedno od najzastupljenijih na prostoru jugoistočne Evrope i susrećemo ga u sve tri ovdašnje vjere.

 
Fotos: Braća Matko i Jozo sa suprugama i djecom: Stjepanom, Zrinkom, Ivanom-Bracom, Tvrtkom i Vladom u proljeće 1933. godine

JEFTANOVIĆI, UGLEDNA SARAJEVSKA PORODICA
11. 04. 2016.

Prvi Jeftanović koji je u drugoj polovini 18. stoljeću došao u Sarajevo bio je Hadži Petar Jeftanović, rođen u Tuzli 1750. godine. Rod Jeftanovića je porijeklom iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Despići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.


KARABEGOVIĆI PORIJEKLOM IZ BUDIMA
01. 04. 2016.

Prema predanju, Karabegovići vode porijeklo iz Budima u Mađarskoj, odakle je u 16. stoljeću kao spahija u Bosnu došao Mustafa Karabeg (čiji potomci će kasnije prezimenu doditi sufiks ović), nastanivši se u Gradačcu. Od njega potiču svi Karabegovići, te se on smatra rodonačelnikom ovog roda.

Fotos: Osman Karabegović


MARIĆI – ROD KOJI SE ČESTO SELIO
29. 03. 2016.

Studirajući početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća na Mašinskom fakultetu u Mostaru, Zoran Marić, rođen 1946. godine, iz Kreševa, upoznao je tada popularnog Veležovog golmana Envera Marića (1948) te se s njim družio izvjesno vrijeme. Enver se istovremeno u gradu na Neretvi povremeno viđao i s novinarom i književnikom Milenkom Mišom Marićem, rođenim 1941. u Bosanskom Petrovcu.

 

Fotos: Tadija, rođen 1911., sin Ivin, na vjenčanju s Anđelkom Ban 1939. godine; do Tadije njegov brat Franjo

 

Piše: Raif Čehajić, publicist


KALUĐERČIĆ: OD STEVE DO FILIPA
08. 03. 2016.

Kaluđerčići su dolaskom Steve u Sarajevo u drugoj polovini 19. stoljeća ostavili dubok trag u kulturnom životu Srba u Sarajevu. Porijeklom su, vjerovatno, iz zaseoka Očinići, podno Lovčena (Crna Gora), preci Kaluđerčića su odatle odselili u Vojvodini. U cetinjskom kraju, postoji predanje o davnašnjem bratstvu Kaluđeričića, koje se, poslije poraza Austrije u ratu sa Turskom, iselilo sa Čarnojevićem i koje slavi Svetog Nikolu. U hronikama je zapisano da su se, pored Vojvodine, iseljavali i u Boku i u Bosnu.

Fotos: Stevo Kaluđerčić


LJEKARSKA TRADICIJA PORODICE SADIKOVIĆ
27. 02. 2016.

Radeći s liječnicima kao bolničar u Prvom svjetskom ratu, mladi vojnik u austrougarskoj vojsci Sadik Sadiković iz Ljubuškog, puno je naučio o bolestima i liječenju. Nakon Prvog svjetskog rata, nekoliko godina proveo je negdje na istoku, vjerojatno u Kini, Tibetu, i vratio se s velikim brojem knjiga.


TRAVNIČKI KORKUTI - POZNATI INTELEKTUALCI
24. 02. 2016.

Poznata travnička porodica Korkut porijeklo vodi iz sela Ortijaš na Buni kod Mostara, odakle se prvo sele u Rabinu, između Blagaja i Nevesinja na svoje posjede, koristeći ih sve do Prvog svjetskog rata. Kasnije će neki njeni članovi preselili u Nevesinje, odakle potiču i travnički Korkuti.

Fotos: Derviš M. Korkut sa suprugom i kćerkom


POVIJEST SARAJEVSKIH AHMETAŠEVIĆA
23. 01. 2016.

Ahmetaševići su nekada bili jedna od najbogatijih sarajevskih porodica. Sve njihovo bogatstvo bijaše uglavnom u nekretninama: kućama, dućanima, pilanama, ciglanama, zemljištu, i stečeno je isključivo marljivim radom i mudrim poslovanjem. Po svemu, Ahmetaševići bi bili ono što su i nekada bili, da nije bilo što je bilo. A bili su ratovi, pa su došle neke nove vlasti, znamo i koje i kakve, pa su došle konfiskacije, šikaniranja, zatvaranja... Potomci starih Ahmetaševića danas nemaju ništa. Osim uspomena i gorčine.

Piše: Majo DIZDAR, publicist

Fotos: Dževahira i Mustafa Ahmetašević


KRISTIĆI - GRANA KRALJEVSKE PORODICE
20. 01. 2016.

Sredinom 19. stoljeća u Kreševu je bilo više familija Kristića. Jedna od njih je bila obitelj Mate Kristića (1852.-1936.) i njegove supruge Kate (1860.-1938.). Kao i mnogi Kreševljaci, i Kristići su bili kovači a nekada i mesari.

Piše: Franjo Pipi Kristić

Fotos: Obitelj Vesne i Franje Kristića iz Kiseljaka


ALAUPOVIĆI PLEMIČKIH KORIJENA
03. 01. 2016.

Fojnička obitelj Alaupović prva je bosanskohercegovačka familija koja je postala članica Hrvatskoga plemićkog zbora u Zagrebu. Dogodilo se to u januaru 1997. godine kada je diplomu Zbora primio Vladimir Alaupović.


BEGOVSKA PORODICA KULENOVIĆ IZ KULEN VAKUFA
02. 01. 2016.

Znameniti bošnjački i  begovski  rod Kulenovića, vodi podrijetlo iz Bihaćke krajine, a razmjerno ponajviše Kulenovića u proteklih 100 godina rođeno je u općini Bosanski Petrovac u Republici Bosni i Hercegovini. Osim u Bosni i Hercegovini, veliki broj Kulenovića danas stalno živi i u Hrvatskoj,  pa tako po popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine, u Hrvatskoj ih je  oko 200 osoba u oko 100 domaćinstava.

Piše: Enver Ljubović, prof

Foto: Književnik Skender Kulenović


RODOSLOVLJE OBITELJI ČUVALO
22. 12. 2015.

Prezimeme Čuvalo participskog je postanja, ustvrdio je Petar Šimunović u knjizi Hrvatska prezimena, Zagreb, Tehnička knjiga, 2006.  Milan Nosić je u knjiziPrezimena zapadne  Hercegovine,  HFD, Rijeka, 1998. shematski to prikazao: Čuvalo-čuvalo-čuvati (hrvatski)-čuvati (turski)-čuvati (iranski).


STARE TUZLANSKE FAMILIJE
21. 12. 2015.

U knjizi “Stare tuzlanske porodice”, koja je objavljena 2012. godine, autor Muhidin Pašić je predstavio 22 familije. Neke od njih, kao što su Azabagić, Jašaragić, Tuzlić, Muratbegović i Mulaosmanović, vode porijeklo iz iste loze – loze poznate historijske ličnosti Topal Osman-paše koji je živio u drugoj polovini 17. i početkom 18. stoljeća.

Fotos: Pekari iz porodice Hukić


ČABARAVDIĆI UTEMELJILI KOŽARSKI KOMBINAT
08. 12. 2015.

U prvoj polovini 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini neke porodice – vjerovatno po ugledu na evropske – bile su osnivači fabrika iz kojih su se kasnije razvijale velike državne kompanije i kombinati. U Visokom su tako između dva svjetska rata Asim i Edhem, dvojica najstarijih sinova Mehmed-age Čabaravdića (1876-1958) podigla fabriku kože iz koje se, nakon 1946. godine, ali sa drugačijom strukturom vlasništva, razvilo poznato preduzeće Kožarsko-tekstilni kombinat.

  Fotos: Braća Čabaravdić sa svojim automobilom 1933. godine


PREZIME CAZIN U OGULINSKOM KRAJU
06. 12. 2015.

Iz velikog  areala prezimena u Ogulinsko-plaščanskoj udolini, čiji su korijeni s prostora Cazina (Cazinske krajina) i Bihaća (Bihaćka krajina), posebno su zanimljiva neka, naprimjer: Puškarić-Puškar (žive u Cazinu i okolini (Čoralići), Sabljak-Sabljaković (često ih u Cazinskoj krajini zovu i Sabljaci, kao i u Ogulinu (Sabljak selo i jezero Sabljaci),  a  danas  žive u Bihaću, Cazinu, Pečigradu i Donjoj Lučkoj itd. 

 
Piše: Ante Ivanković, publicist
 
Fotos: Grad Cazin

GOTSKI KORIJENI RODA VRUĆAK
10. 11. 2015.

Za prvog poznatog pretka roda Vrućak (nepoznatog imena) kasnije nazvanog zbog njegove istaknute vjerske naobrazbe “stari hodža Vrućak”, smatralo se da on pri dolasku u selo Vrutke nije otkrio vlastiti identitet a da je prezime Vrućak nastalo poslije, nakon njegovog dolaska u selo Vrutke. Porijeklom je iz Kolašinske ljute krajine, vojne oblasti kapetanije Hercegovačkog sandžaka, gdje je u 180-godišnjem kontinuitetu vladao poznati rod begova Mušovića i gdje je usljed sve učestalih napada pobunjeničkih crnogorskih i brdskih plemena Moračana, Rovčana, Drobnjaka i Vasojevića redovito važila deviza „s krvlju ručak, s krvlju večera“ .

Fotos (iz 1963. godine): Mehmedalija (1936-2010) i Mejra (1935-1994) Vrućak s djecom: Zehra (1956), Fadila (1958) i Enver (1960)

Piše Enver Vrućak


TRAVNIČKA FAMILIJA KONFORTE
06. 10. 2015.

Prema popisu stanovnika Bosne i Hercegovine od 15. juna 1879, prve godine poslije okupacije Bosne i Hercegovine od Austrougarske,  u Travniku je bilo 374 Jevreja. Najstarije porodice bile su: Maestro, Altarac, Konforti i Salom.
Po predanju u Travnik Jeruham Konforti došao je iz Novog Pazara, jer je onda bilo više jevrejskih porodica u ovom gradu.


MATERIJALNE I DUHOVNE VRIJEDNOSTI TUZLANSKIH PAŠIĆA
07. 09. 2015.

 Tuzlanski  rod Pašić, čiji preci su porjeklom iz Turske, potomci su  Hasan–paše Ljiljaka. Bili  su  ugledni  zemljoposjednici i trgovci, ubrajani  u  55 velikih  bošnjačkih  zemljoposjedničkih porodica sjeveroistočne Bosne, te poznati i kao veliki  dobrotvori. Krajem 19. i  početkom 20. stoljeća  imali su više hiljada dunuma begluka i kmetskih selišta u kotaru Tuzla u mjestima: Tuzla, Babice, Bistarac, Lipnica, Smoluća, Požarnica, Podpeć i  Šikulje.

Fotos: Tuzlanska porodica Pašić

Piše: Zijad Pašić


PORODICA PONJARAC SA ILIDŽE
23. 07. 2015.

Moj djed Ljubomir Ljubo Ponjarac, rođen je na Vrelu Bosne na Ilidži (Sarajevo) 1929. godine a umro 1978. Radio je na željeznici a istovremeno bio je dosta aktivan u organizaciji Crvenog krsta na Ilidži. 

 
Piše: Snježana Ponjarac Frauhajm
 
Fotos: Porodica Ljubomira Ponjarca

POZNATA ZANATSKA FAMILIJA KARAVDIĆ
20. 07. 2015.

U jezgu visočke čaršije, u Ulici Alije Izetbegovića, tu naspram Tabačke džamije, stotinjak godina smještena je zanatska radnja porodice Karavdić, za koju njen vlasnik 70-godišnji Teufik, zvani Kiko Karavdić tvrdi da je postoji od 1896. godine, što dokazuje memorandumom radnje „Ahmed Karavdić i braća – Visoko“, štampanim tridesetih godina proteklog stoljeća. Nekada je to bila radionica kože i bojadisona, oko koje su bili mnogi tabaci, pa po njima – jer su isključivo te zanatlije odlazile na klanjanje u njoj – džamija dobi naziv Tabačka.


BULJANI – BROJAN I UGLEDAN ROD
05. 07. 2015.

Iako zakonska regulativa dozvoljava da udajom žena, pored muževljevog prezimena, zadrži i svoje djevojačko, u praksi se to, bar u Bosni i Hercegovini, rijetko dešava, već ona obično preuzme novo, muževljevo prezime. No, u Kiseljaku postoji i treći slučaj – da je Snježana Buljan (rođena 1952. godine) udajom za Josipa Buljana (1944) te, 1975. godine zadržala i svoje prezime a preuzela i muževljevo pa su tako – jer su ista – dva prezimena stopljena u jedno. Pri tome valja znati da Snježana i Josip, mada istog prezimena, nisu u krvnom srodstvu.

Fotos: Josipov djed Mato Buljan i baka Malka sa djecom 1920. godine


RIZVANBEGOVIĆ- JEDNA OD NAJZNAMENITIJIH BEGOVSKIH PORODICA
24. 04. 2015.

Premda postoje četiri verzije o prijeklu porodice Rizvanbegović, izgleda da je najvjerovatnija ona koja porijeklo ove porodice veže za Ivana Crnojevića, od koga potječu i skadarski Bušatlići i dukađinski (pećki) Mahmutbegovići. Pritom, Rizvanbegovići na povijesnu pozornicu stupaju sredinom 18. stoljeća i sve do smrti Ali-paše Rizvanbegovića, sredinom 19. stoljeća, imaju odlučujuću ulogu u povijesnim zbivanjima ne samo u Hercegovini nego i u čitavoj Bosni i Hercegovini, te se s pravom smatraju za “jednu od najznamenitijih begovskih porodica u Hercegovini”. 

 
Fotos: Stolac

SARAJEVSKI TEROVIĆ U KISELJAKU
23. 04. 2015.

Opisujući bosanskohercegovačka mjesta, ljude i običaje početkom 20. stoljeća, prije svega bošnjačke, sarajevski pisac Alija Nametak u romanu „Tuturuza i šeh Meco“ značajno mjesto posvećuje i kiseljačkoj porodici Terović i njenom članu hadži Vejsilu. Uz ostalo, autor piše i ovo:


MERHEMIĆI STARINOM IZ NEVESINJA
11. 04. 2015.

 Porodica Merhemića je starinom iz sela Merhemije kod Nevesinja, odakle se doselio hadži Mujagin djed Mula Mustafa oko 1821. godine. On je bio trgovac, a ostavio je iza sebe tri sina: Mehmeda, Osmana (Mulagu) i Saliha. 

 
Fotos: Mujaga Merhemić

KONJHODŽIĆI - NAJBROJNIJA PORODICA U LJUBUŠKOM
29. 03. 2015.

Prezime Konjhodžić  nije nikako orijentalno i porijeklo mu valja tražiti na drugoj strani. U tom pogledu ponovno podsjećamo na Kačićev oblik prezimena Konjodža, koji je, može biti, i to baš bez glasa h i pravilniji, bliži izvornom obliku.

Fotos: Ljubuški


ISABEGOVIĆ VELIKI VAKIF
11. 03. 2015.

Isabegovići se ubrajaju u one porodice koje su u Sarajevo došle iz drugih krajeva Osmanskog Carstva radi potreba tadašnje državne službe i tu se stalno nastanile. Rodonačelnik ove familije je Ishak-beg, o čijem se porijeklu zna veoma malo.

Fotos: Isa-beg Isabegović, utemeljitelj Sarajeva


STORIJA O FAMILIJI MUJBEGOVIĆ
27. 01. 2015.

Na osnovu kazivanja mojih stričeva i Nene, naše babe, najdalja prošlost porodice Mujbegović doseže svega dva do tri koljena unazad, što je prilično izvjesno. Zna se da je prvobitno prezime porodice bilo Dervišbegović, da je najstariji predak za koga znamo bio Dedo Dervišbegović, naš čukundjed.

Piše: Vera Mujbegović

Fotos: Modriča


BUTKOVIĆI VELIKA RODOVSKA ZAJEDNICA IZ 15. STOLJEĆA
19. 01. 2015.

U jednoj ispravi iz 1411. zapisano je da su braća Petar i Franjo Butković, krbavski knezovi, poklonili petinu sela Crničani samostanu sv. Marije Magdalene u Bužanima u Lici. U navedenoj se ispravi prvi put spominje ovo prezime.

Piše: prof.. Enver Ljubović


POZNATA BEGOVSKA PORODICA KRUPIĆ
08. 11. 2014.

Krupić je danas dosta rašireno prezime u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nose ga i Bošnjaci iz Krajine te Hrvati iz Bosanske Posavine. Razmjerno ponajviše Krupića u proteklih 100 godina rođeno je u Bosanskom Brodu. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 23 naselja.

Piše: Enver Ljubović, prof.

Fotos: Bosanska Krupa


KOTROMANIĆI, BOSANSKA KRALJEVSKA DINASTIJA
27. 09. 2013.

 Kotromanići, bosanska dinastija koja je vladala od 1254. do 1463. godine. Podrijetla je vjerojatno germanskog. Prvi dokumentima utvrđeni član dinastije bio je ban Prijezda, rođak i nasljednik bana Ninoslava (spominje se od 1233. a bio je ban od 1254. do iza 1287.).


TEŠANJSKI I DOBOJSKI BEŠLAGIĆI PORIJEKLOM IZ UŽICA
09. 09. 2013.

Prezime Bešlagić vuče korijene iz osmanlijskog doba i prvi put se spominje u vrijeme upada Osmanlija u prekodrinske krajeve tadašnjeg bosanskog kraljevstva. Pojava prezimena Bešlagić je u vezi sa odabranim sultanovim konjanicima, izvidnicima i čarkarima, poznatim pod imenom bešlije. Oni su u glavnom činili prethodnice velike Sultanove vojske (ordije) koja se nezadrživo počela približavati Balkanu i Evropi.

Piše: Mustafa Mućo Bešlagić

Fotos: Tešanj


STARE KISELJAČKE FAMILIJE
21. 04. 2012.

Od 103 roda u Kiseljaku, koliko ih je u ovom gradu živjelo sredinom prošlog stoljeća, najbrojniji su Cvjetkovići (10 domaćinstva), Markovići sa osam, Mihaljevići, Hodžići i Jelaši po šest, Bradarići, Hasečići i Boje po pet, Tvrtkovići, Tomići i Kubiček po četiri, a Melezovići, Kuliši, Grgići, Momčinovići, Kristići, Iviši, Ramljaci, Bartulovići, Orozi, Slome, Šukuni i Čondrići po tri domaćinstva. Sa dva domaćinstva ima 18 rodova, a sa jednim 62.



Arhiva - naši korijeni
 
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio