Rodoslov - porodično stablo
IZDAVAŠTVO: KNJIGA "NAŠI KORIJENI"
               Više...
 
MARKETING
disti.ba
grakop.ba
interliber.com
 
 
Rodoslov - Kako istraivati   Rodoslov - izrada porodicnog stabla   Rodoslov - Zanimljivosti   Izlog knjiga
Za genealoška istraživanja veoma su bitni izvori podataka. U istraživanjima obično se kreće od usmenih predanja i to od najstraijeg člana porodice ili roda. Njegovo sjećanje o doseljavanju porodice na određen lokalitet, imena članova, njihove godine rođenja, vjenčanja i smrti da bi došli do živih članova porodice. Kad se iscrpe ovi izvori podataka prelazi se na analiziranje pisanih dokumenata...
 
Ako već imate pripremljene podatke o Vašim precima (ime, prezime, očevo ime, datum i mjesto rođenja i smrti, imena njihove djece s godinama rođenja i slično), mi Vam po Vašoj želji možemou kratkom roku kreirati jedan ili više vidova porodičnog stabla u formi stabla s krošnjom drveta, loze, piramide i slično.
 
U historiji naših porodica bilo je dosta zanimljih životnih detalja, od samog načina dobijanja naziva familije do raznih anegdota. Neko od njih možete saznati ovdje. Interesantne će vam vjerovatno biti informacije o porijeklu nekih radova, kao i o uticaju genetike na razvoj ličnosti.
 
Veliki traju duže od ljudskih sjećanja, potvrđeno je mnogo puta kroz povijest. U bh. historiji mnogo je znamenitih ličnosti koje su svojim znanjem i pregalačkim radom doprinijeli razvoju, očuvanju, napretku i razvoju Bosne i Hercegovine, nadživjevši vrijeme u kome su stvarale. Uvažavajući mišljenja mnogih historičara, evo nekoliko najmarkatnijih. Podaci su preuzeti sa Wikipedije
više   više   više   više
 
  • MATERIJALNE I DUHOVNE VRIJEDNOSTI TUZLANSKIH PAŠIĆA

     Tuzlanski  rod Pašić, čiji preci su porjeklom iz Turske, potomci su  Hasan–paše Ljiljaka. Bili  su  ugledni  zemljoposjednici i trgovci, ubrajani  u  55 velikih  bošnjačkih  zemljoposjedničkih porodica sjeveroistočne Bosne, te ...

  • DESPIĆI – SARAJEVSKA ELITA 19. STOLJEĆA

    Prezime Despić nastalo je od ženskog imena Desa, Despa, kako se zvala kćerka nekog handžije s Nahoreva hana na sarajevskim Nadkovačima. Rodonačelnik sarajevskih Despića je zapravo Risto Stijepčević koji je porijeklom iz hercegovačkog sela Samobor, smještenog na obodu Gatačkog polja. Njegovi ...

  • MUFTIĆI RAZLIČITIH PROFESIONALNIH OPREDJELJENJA

     Svojim znanjem, stručnošću i sposobnostima tri Muftića, različitih profesionalnih opredjeljenja i starosne dobi, ostavili su u krajem 20. i početkom 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini u kulturnom, političkom, poslovnom i sportskom životu dubok trag: fudbaler Refik, sinolog Kemal i bankar Edin.

  • PORODIČNE TRADICIJE FAMILIJE SKAKA

    Jedna od najstarijih sarajevskih porodica Skaka poznata je po očuvanju višestruke bošnjačke tradicije, obrezivanju (sunećenju). O imenu ove familije književnik Valerijan Žujo tvrdi da dolazi od naziva jedne oaze u Saudi Arabiji, poznate po kvalitetnim hurmama. Skake su od starine stanovale u ...

  • Objavljeno 28.07.2014.

     Tuzlanski  rod Pašić, čiji preci su porjeklom iz Turske, potomci su  ...

  • Objavljeno 20.07.2014.

    Prezime Despić nastalo je od ženskog imena Desa, Despa, kako se zvala kćerka nekog handžije ...

  • Objavljeno 16.07.2014.

     Svojim znanjem, stručnošću i sposobnostima tri Muftića, različitih ...

  • Objavljeno 14.07.2014.

    Jedna od najstarijih sarajevskih porodica Skaka poznata je po očuvanju višestruke ...

 
 
OPĆINA CENTAR IZDAJE IZVODE IZ MATICA ZA OPĆINE U FBiH
18. 07. 2014.

Matični ured Općine Centar je od kraja juna, u planiranom roku, započeo s izdavanjem izvoda iz matičnih knjiga za građane koji su rođeni na teritoriji drugih općina u Federaciji BiH.


PROMOVIRANA KNJIGA O PORODICI SIKIRIĆ
06. 07. 2014.

Nakon u Fojnici, i u Sarajevu je - u Gazi Husrev-begovoj biblioteci - održana promocija knjige o porodici Sikirić pod nazivom „Šejh Sirri Baba – Oblikom kaplja, sadržinom okean“, autora Emira Gačanovića. O knjizi su govorili prof. dr. Enver Imamović i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, a moderator je bio mr. Dževad Kučukalić.


IZLOŽBA O SARAJEVSKOM ATENTATU
28. 06. 2014.

U Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu otvorena je izložba pod nazivom "Sarajevski atentat", u povodu 100 godina od tog događaja. Historijski arhiv Sarajevo, koji je postavio ovu izložbu, je jedna od rijetkih institucija koja ima privilegiju da posjeduje neke od materijala koji se odnose na "Sarajevski atentat".


OBILJEŽAVANJE DANA ARHIVA
10. 06. 2014.

Historijski arhiv Sarajevo i ove godine nizom aktivnosti učestvuje u obilježavanju Međunarodnog dana ariva, koji je ustanovljen 9. juna 2008. godine.


PET GODINA PORTALA RODOSLOV.BA
21. 05. 2014.

Prošlog mjeseca navršilo se pet godina od osnivanja i početka rada našeg internetskog portala, prvog i još uvijek jedinog bosanskohercegovačkog weba za istraživanje porijekla porodica.

Fotos: Sa rodoslovne radionice u Travniku


PROMOVIRAN “DUBRAVSKI LEKSIKON” ALIJE PIRIĆA
19. 05. 2014.

Knjiga "Dubravski leksikon", autora prof. dr. Alije PirićA, u organizaciji Narodne biblioteke, promovirana je u Mostaru, javlja dopisnik Anadolu Agency. Knjigu su promovirali prof. dr. Enes Pelidija, prof. dr. Senadin Lavić i Hadžem Hajdarević. 


OTVOREN CENTRALNI MATIČNI REGISTAR FBiH
14. 05. 2014.

Federalni ministar unutrašnjih poslova Predrag Kurteš i zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Renzo Daviddisu simbolično su u funkciju pustiti server sobu i Jedinstveni centralni registar Federacije BiH. Time je zvanično počela testna faza funkcionisanja Centralnog matičnog registra FBiH.


SERIJA “ŠTA MISLIŠ, KO SI?” I NA HRT1
04. 05. 2014.

Nakon prošlogodišnjeg emitiranja na BBC-jevim satelitskom televizijskim kanalima  Zone Reality i Viasat History, seriju o genealoškim istraživanjima pod nazivom "Što misliš, ko si?" ("Who Do You Think You Are?") prošle sedmice je počela emitirati i Hrvatska televizija (HRT). Svakog petka od 20,10 sati na prvom kanalu HRT-a u pedesetminutoj emisiji emitira se priča o nekoj poznatoj ličnosti. Tako je 2. maja / svibnja emitirana priča o istraživanju porijekla glumice i pjevačice Petsy Kensil.


ODRŽANA TREĆA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA
28. 04. 2014.

U Zagrebu je proteklog vikenda, u organizaciji Rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” i Centra za obiteljsku povijest, održana Treća hrvatska rodoslovna konferencija, tematski posvećena različitim izvorima istraživanja rodoslovlja u Hrvatskoj i regiji.


NURIJA I DEVLETA POZDERCI - PRAVEDNICI
27. 04. 2014.

Nurija i Devleta Pozderac posthumno su dobili priznanje izraelske Vlade „Pravednik među nacijama“, što je najveća nagrada koju Izrael dodjeljuje ljudima koji nisu Jevreji. Zahvaljujući porodici Pozderac, veliki broj Jevreja preživio je holokaust tokom Drugog svjetskog rata.


FRA STJEPAN DUVNJAK ISTRAŽIO OKO 900 PREZIMENA
30. 03. 2014.

Fra Stjepan Duvnjak, profesor na Franjevačkoj telogiji u Sarajevu i bivši gvardijan Samostana istražio je oko 900 prezimena, od čega su 78 složena, zabilježena u 38 mjesta župe Kraljeva Sutjeska od 1641. godine, otkada se vode matične knjige, pa do danas. Konstatuje kako je Kraljeva Sutjeska jedna od rijetkih katoličkih župa u Bosni i Hercegovini koja kontinuirano vodi i posjeduje matične knjige stare duže od tri stoljeća, kao i staležnice stare duže od dva stoljeća. Ovaj naučni rad prezentiran je u Zborniku radova pod nazivom Stoljeća Kraljeve Sutjeske.

Fotos: Fra Stjepan Duvnjak


SPAŠAVANJE ARHIVSKIH DOKUMENATA ZAPALJENIH U DEMONSTRACIJAMA
23. 02. 2014.

Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) pokrenula je inicijatinu za spašavanje dokumenata koji su oštećeni u požaru u Arhivu BiH koji se nalazi u zgradi Predsjedništva u Sarajevu, a koji je zapaljen tokom demonstracije početkom februara .ove godine.


DJEDOVI I BAKE TRAŽE UTVRĐIVANJE OČINSTVA SVOJIH UNUKA
05. 02. 2014.

 Jedini pouzdan način utvrđivanja očinstva je pomoću DNK analize, a u regionu je otprilike svako četvrto očinstvo negativno. U Sarajevu je u blagom porastu broj zahtjeva za testiranje očinstva, a podnosioci su i muškarci i žene, kao i djedovi i bake koji sumnjaju da su njihovi sinovi biološki očevi potomstva.


KOJA SU NAJPOPULARNIJA IMENA NA BALKANU
04. 02. 2014.

 Najzastupljenija muška imena u Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim statističkim podacima, su Amar i Luka. U entitetu Federacija BiH uz ime Amar, roditelji se najčešće odlučuju za imena Tarik i Vedad, dok u drugom bh. entitetu - Republika Srpska preovladavaju Luka, Stefan i Nikol.


ČETIRI DOKTORA NAUKA PORODICE ĐONLAGIĆ
26. 01. 2014.

Porodica Đonlagić iz Tuzle „evidentirala“ je prije petnaestak dana još jednog, četvrtog doktora nauka u svom domu. Jasmina Đonlagić, mlađa kćerka prof. dr. Mirsada Đonlagića i njegove supruge prof. dr. Nusrete Đonlagić, doktorirala je na Katedri za njemački jezik i tako se pridružila sestri Sabini, koja je dvije godine ranije doktorirala ekonomske nauke.


SRETNA NOVA 2014. GODINA!
24. 12. 2013.

 

Svim našim čitaocima i saradnicima želimo sretnu Novu 2014. godinu!


ŽIVJELI ZAJEDNO 65 GODINA I UMRLI ISTOG DANA
05. 12. 2013.

Frank i Eleanor Turner bili su u braku 65 godina. Eleanor je umrla 29. novembra u gradu Monroeu u Sjevernoj Karolini dok je provodila posljednje dane života u centru za palijativnu skrb. Šest sati kasnije njen suprug Frank umro je zbog problema s disajnim putevima, ali nije znao da je u međuvremenu preminula i Eleanor.


TAJNA DUGOVJEČNOSTI SAVE NOVAKOVIĆA
02. 12. 2013.

Među kandidatima za rekordera u starosnoj dobi u BiH je Savo Novaković iz Zenice, koji je rođen prije 104 godine. Ovog čovjeka, koji je došao na svijet 9. januara 1909. godine u selu Kaoci, opština Srbac, život nije mazio, ali ipak Savo svojim nogama gazi kroz svoje drugo stoljeće.


SLAVLJE U ČAST POSLJEDNJE BOSANSKE KRALJICE KATARINE
29. 10. 2013.

U subotu, 26. listopada / oktobra 2013. godine upriličen je dvanaesti Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i Deseto Hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga.


SASI MEĐU GORANIMA
23. 10. 2013.

Nakon pada Bihaća i Dubice, Turci su izbili na cijelu južnu obalu Kupe, pa su knezovi Zrinski tako ostali i bez rudnika Gvozdansko na Banovini, koji im je 1529. godine davao – uz željeznu rudu – i 11,80 zlota (19,60 kilograma) srebra. No kad je obrana Hrvatske stala zadržavati osvajače na Kupi, stvoreni su uvjeti da Petar Zrinski, s iskustvom iz Gvozdanskog, pokrene rudarenje u Gorskom Kotaru, u Liču i Čabru.


ODRŽANO DEVETO DRUŽENJE ČENGIĆA
05. 09. 2013.

Intoniranjem himne BiH, u jednom sarajevskom restoranu održani su deveti tradicionalni godišnji susreti roda Čengić, jedne od najstarijih plemićkih loza u BiH. Na susretu je bilo oko 200 Čengića iz BiH i Hrvatske.


ISTRAŽIO VIŠE OD 320.000 PREZIMENA U BiH
04. 09. 2013.

Iako je sakupio i objasnio porijeklo i značenje više od 320.000 ovdašnjih prezimena, Ishak Kolonić (61), električar u penziji iz Donje Ljubije kod Prijedora, još nije dobio finansijsku podršku za objavljivanje svog istraživanja. Za 10 godina upornog traganja sakupio prezimena tri konstitutivna naroda i 24 nacionalne manjine iz BiH, što predstavlja vrijednu genealošku građu i mogući predmet daljih istraživanja.


TRADICIONALNO OKUPLJANJE HADŽIHASANOVIĆA
27. 08. 2013.

U subotu, 31. augusta 2013. godine, u selu Brezje kod Rogatice, održat će se tradicionalno okupljanje roda Hadžihasanović. Udruženje ovog roda poziva sve Hadžihasanoviće i one koji su po bilo kakvoj rodbinskoj ili prijateljskoj vezi sa ovom begovskom familijom da dođu na ovo tradicionalne druženje.


MARIJA I IVAN NAJČEŠĆA IMENA U HRVATSKOJ
02. 08. 2013.

Sveci i dalje vode ispred kraljeva, ali opasno ih ugrožavaju nova, kratka, dječja imena. Stjepan, Ante i Nikola kod muških imena su u padu, a Marko, Ivica i Mario u porastu. Kod ženskih Katarina i Dragica su u padu, a Marina, Vesna, Nada i Mirjana u porastu.


DEVETI SUSRETI RODA ČENGIĆ
01. 07. 2013.

Deveti susreti jednog od najstarijih i najbrojnijih bosanskohercegovačkih rodova Čengića održat će se u subotu, 31. augusta u Sarajevu i to u restoranu „Park Prinčeva“. U saopštenju za javnost, koje je objavio Upravni odbor Udruženja aristokratske porodice „Čengić“, pozivaju se svi Čengić kao i oni građani koji vode porijeklo od ovog roda da dođu na Sedme susrete.


RODOSLOVLJE I GENETIKA
26. 06. 2013.

Na Drugoj hrvatskoj rodoslovnoj konferenciji, održanoj krajem travnja / aprila 2013. godine, pored ostalih, predavanje je održao i Petara Hawlin, utemeljitelj i predsjednik Slovenskoga rodoslovnog društva i glavni i odgovorni urednik časopsia „Drevesa“, u kojem je proširio svoje predavanje o DNK analizi kao mogućem pomagalu u genealoškim istraživanjima.


OVOGODIŠNJE OKUPLJANJE RAGUŽA
09. 06. 2013.

Svi koji su se u subotu, 4. svibnja / maja okupili na platou ispred katedrale u Đakovu, a potom u njoj bili na svetoj misi, prezivali su se jednako - Raguž. Naime, riječ je o tradicionalnom okupljanju svih koji se prezivaju Raguž.   Pristigli su Raguži odasvuda - iz cijele Slavonije, Hercegovine (Stoca), Zagreba, Slovenije, New Yorka, Australije...


MAGAZIN “AZRA” O NEOBIČNIM PREZIMENIMA
03. 05. 2013.

U broju od 1.5.2013. godine sarajevski magazine za žene “Azra”, u rubrici Naša tema i naslovom Prezime moje, reci koji od predaka zlo mi načini, na dvije stranice donosi reportažu o našem portalu. U fokusu priče su neobična prezimena, navodeći sa rodoslova.ba jedan tekst o njima.


ODRŽANA DRUGA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA
02. 05. 2013.

Druga hrvatska rodoslovna konferencija održana je u subotu, 20. travnja / aprila 2013. godine u prostorijama kapele Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali vodeći lokalni i regionalni stručnjaci za istraživanje obiteljske povijesti. Organizatori konferencije bili su Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović" i Centar za obiteljsku povijest pri Crkvi Isusa Krista.


RODOSLOV.BA NA TV SARAJEVO
22. 02. 2013.

Kantonalna televizija Sarajevo je u srijedu, 20. februara / veljače 2013. godine reprizirala emisiju o geneaologiji, u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. Nastavljajući saradnju sa institucijama i informativnim kućama, urednik portala Rodoslov.ba odazvao se pozivu Selme Tahirović, urednice Dokumentarnog programa Televizije Sarajevo i učestvovao je u snimanju emisije “Sarajevdisanje” o temi Korijeni.  Nakon emitovanja u oktobru ove godine, emisija je reprizirana i 21. decembra 2011. godine.


PODSJEĆANJE NA VIŠEGRADSKE JEVREJE
01. 02. 2013.

Sudbina višegradskih Jevreje duboko je bila povezana sa životom ostalih naroda koji su živjeli na ovim prostorima prije Drugog svjetskog rata, ali je ta brojčano mala zajednica ugradila u Višegrad značajno kulturno naslijeđe.


POŠALJI PRIČU O SVOM RODU!
12. 01. 2013.

Nastojeći da na portalu okupimo što više rodoslovaca, Redakcija Rodoslova.ba je odlučila da na saradnju pozove svoje čitaoce da joj šalju priče o svom rodu. Na taj način želimo po kvalitetu, kvantitetu ali i raznovrsnosti obogatiti naš sadržaj i tako za istraživanje zainteresovati mnoge surfere. Posebno će nam biti interesantne priče naših ljudi koji žive van domovine, jer u prvim reagovanjima na pojavu Rodoslova.ba javljaju se najčešće oni, želeći saznati više podataka o svom porijeklu.


PRVA IZLOŽBA RODOSLOVA U BiH
27. 12. 2012.

Kroz nastanak, razvoj i egzistenciju bh. familija, starih stoljećima, potvrđuje se hiljadugodišnja historija i opstojnost države Bosne i Hercegovine. To su porodice, od kojih neke traju i vuku korijene od prvih bosanskih vladara, kao što su Kulenovići (od Kulina bana), Tvrtkovići (od prvog bosanskog kralja Tvrtka), te Alaupovići, Filipovići, Raguži, Čengići i dr. Sve su to familije koje su, zajedno sa drugima, u sve tri vjere i naroda, stoljećima činile i čine ovo društvo u kontinuitetu, rekao je sredinom decembra publicist Raif Čehajić, urednik našeg portala u Tuzli na otvaranju prve izložbe rodoslova u BiH.


ODRŽAN OKRUGLI STO O GENEALOŠKOJ BAŠTINI
14. 12. 2012.

U povodu 12. decembra/prosinca – Dana arhiva BiH, Arhiv Tuzlanskog kantona je upriličio dvije značajne manifestacije: okrugli sto pod nazivom “Genealoška baština – sehara naše prošlosti” i izložbu rodoslovlja “Naši korijeni”, autora Raifa Čehajića, urednika našeg portala.


“SADA NAPOKON ZNAM KO SAM I ODAKLE SAM”
01. 12. 2012.

Bilo mi je nelagodno kad bi mi ljudi postavljali pitanja o mom porijeklu, budući da, o povijesti svog porijekla, od pradjeda pa unatrag, ništa nisam znao. Tako svoj motiv istraživanja, prvo svog, a zatim cijelog obiteljskog stabla Raspudića, objašnjava Krešo Raspudić (na fotosu), autor knjige “Rodoslovlje Raspudića”, koja je nedavno ugledala svjetlo dana.


NASUH MATRAKČI NASLAVNIJI BOŠNJAK
21. 11. 2012.

U neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom postoji jedna ulica na L, što se pruža iza kina i spaja s ulicom Zečevića. Već 17 godina zove se Matrakčijina ulica. Rijetki su oni koji znaju da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika s kraja 15. i početka 16. stoljeća, koji je rođen u Visokom, a živio je i stvarao u Turskoj, u doba najvećeg uspona Osmanskog carstva. Zvao se Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi.


NOVO IZDANJE FOJNIČKOG GRBOVNIKA
16. 11. 2012.

U Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu predstavljen je novi pretisak Fojničkog grbovnika. O Grbovniku su govoriti Ivan Lovrenović (Sarajevo), Stjepan Ćosić (Zagreb), fra Franjo Miletić (Fojnica) i fra Drago Bojić (Sarajevo).


IME OCA MENSURA UZEO ZA PREZIME
15. 11. 2012.

Predstava Narodnog pozorišta Mostar  "Koncert za pticu rugalicu", u kojoj Irfan Mensur igra sa suprugom Srnom Lango i čiju režiju ujedno potpisuje, označava svojevrsni povratak ovog Sarajlije s dugogodišnjom adresom u Beogradu u domovinu.


ARSEN DEDIĆ O SVOJIM KORIJENIMA
12. 11. 2012.

U dosta opširnom intervju u zagrebačkom Jutarnjem listu (10.11.2012) kantautor Arsen Dedić, pored ostalog, govori i svojim porodičnim korijenima, te naglašava:


ODRŽANA PRVA GENEALOŠKA RADIONICA
23. 10. 2012.

“Traganje za podacima o historiji familija i rodova izgleda da je motivirano u prvom redu “sebičnim” razlozima: da se utvrdi mjesto i društveni status pojedine porodice u širem historijskom kontekstu, osjećanjem odgovornosti da se sačuva pamćenje na prošlost za buduće generacije i iz osjećaja zadovoljstva proisteklog iz sposobnosti starijih članova porodice da potomcima ispričaju manje ili više autentičnu predaju o zajedničkim precima” – rekao je dr. Enes Kujundžić, professor na Pedagoškom fakultetu u Zenici obraćajući se polaznicima prve genealoške radionice, održane ovih dana u Travniku.


RODOSLOVNI PODVIG IBRAHIMA DUPANOVIĆA
02. 10. 2012.

Ibrahim Dupanović Crni (70) po mnogo čemu bi se mogao nazvati bihaćkom legendom. Učitelj po zanimanju, u vrijeme socijalizma bio je predsjednik omladine, učesnik sedam saveznih radnih akcija, član specijalne brigade koja je 1963. čistila od zemljotresa porušeno Skoplje, izvrstan nogometaš, dobitnik Medalje za vojničke vrline 1965., Ordena za vojne zasluge sa srebrenim mačevima 1977., Novembarske nagrade Bihaća 1984...


RODOSLOV.BA PONOVO NA TELEVIZIJI SARAJEVO
07. 09. 2012.

Kantonalna televizija Sarajevo je u četvrtak, 6. septembra 2012. godine reprizirala emisiju o geneaologiji, u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. Nastavljajući saradnju sa institucijama i informativnim kućama, urednik portala Rodoslov.ba odazvao se pozivu Selme Tahirović, urednice Dokumentarnog programa Televizije Sarajevo i učestvovao je u snimanju emisije “Sarajevdisanje” o temi Korijeni.  Nakon emitovanja u oktobru ove godine, emisija je reprizirana i 21. decembra 2011. godine.


HAURDIĆI SE DRUŽILI U DERVENTI
25. 07. 2012.

Ovogodišnje druženje roda Haurdić održano je 22. juli u Drventi, kada je pedesetak članova ovog roda pristiglo iz Hrvatske, Austrije, Češe, Slovačke, Austrije, Danske, Švedske i Amerike.


PROMOVIRANA MONOGRAFIJA O PORODICI BEGZADIĆ-HADŽINURBEGOVIĆ
24. 07. 2012.

Promocija knjige "Monografija porodice Begzadić-Hadžinurbegović", autora Seada Hadžinurbegovića, ovih dana u Tuzli je okupila ne samo potomke ove porodice iz BiH i inozemstva već i one koji su željeli saznati više o porijeklu i životu nekadašnjih skočićkih begova, koji su obilježili dio historije srednjeg Podrinja.


“NEZAVISNE”: RODOSLOV.BA – “RASADNIK” PORODIČNIH STABALA
07. 06. 2012.

Interes medija u Bosni i Hercegovini da afirmativno pišu o našem portalu sve je veći te su u subotnjem dvobroju (2. i 3. juni 2012.) banjalučke “Nezavisne novine” na dvije stranice objavile reportažu pod naslovom Rodoslov.ba – “Rasadnik” porodičnih stabala.


NIKOLA MANDIĆ ISTRAŽIO 1.400 PREZIMENA
24. 05. 2012.

U sedam knjiga, koliko je do sada objavio, 86-godišnji Nikola Mandić ukoričio je svoja istraživanja o 1.400 hrvatskih prezimena u Hercegovini, a koje istražuje posljednjih 60 godina. Dio podataka koje je prikupio za sada je ostao neobjavljen, a za ovo opširno istraživanje Mandić se zainteresirao 1949./1950. nakon što je poželio saznati otkuda potječe i koji su njegovi korijeni. Ono traje i danas.


RODOSLOV.BA NA KONGRESU BH. DIJASPORE
24. 05. 2012.

Šireći saradnju sa udruženjima i institucijama i van Bosne i Hercegovine, Rodslov.ba je uspostavio uspješnu saradnju i sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine, koji je od 1. do 3, maja ove godine u Sarajevu organiziraoj Šesti kongres. Dvije su bile dominantne teme: Deset godina SSDBiH i Uloga dijaspore u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.


PREZIMENA KAO ODRAZ KULTURNE BAŠTINE
21. 05. 2012.

Prva su hrvatska prezimena nastala u dalmatinskim gradovima (ponajprije Zadru, Splitu, Trogiru i Kotoru) u 12. stoljeću. Prva srpska prezimena nastaju tek u 16. stoljeću i to na hrvatskome povijesnom prostoru, a u Srbiji tek koncem 18. stoljeća. Pavlovići, primjerice, iz Dubrovnika i Pavlovići iz Podrinja ne mogu biti ni u kakvu srodstvu jednostavno zato što se Pavlovići u Dubrovniku spominju od 15. stoljeća kad prezimena među Srbima nije bilo.


KORIJENI RODA VRUĆAK
17. 04. 2012.

Ovih dana na adresu portala Rodoslov.ba stiglo je zaista zanimljivo pismo iz daleke Kenije, odakle nam o detaljnom istraživanju svog porijekla piše Enver Vrućak, koji je istraživao svoje korijene. Kako je ovo istraživanje pokazalo zaista nevjerovatne rezultate, pismo prenosimo u cjelosti:


RODOSLOV.BA NA RADIJU FEDERACIJE BiH
20. 03. 2012.

Interes medija za predstavljanje internetskog portala Rodoslov.ba stalno raste pa se naš urednik Raif Čehajić odazvao u ponedjeljak, 19. marta na poziv voditelja emisije Radija Federcije BiH “Porodične teme” Fehima Serdarevića, učestvujući u programu od 11 do 12 sati.


U BiH ŽIVOTNA DOB 79 GODINA
19. 03. 2012.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) tijekom procesa prikupljanja podataka za World Factbook koja sadrži razne podatke o zemljama diljem svijeta, došla je do saznanja u kojim dijelovima svijeta s najduže živi. Kao dio podatka koje američka Centralna obavještajna agencija (CIA) promatra za potrebe izdavanja World Factbooka su i potvrde o smrti, uzroci smrti, spol, dob te drugi čimbenici potrebni za procjenu životnog vijeka cijele populacije.


BEOGRAĐANIN ŽELJKO JAŠARSPAHIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
16. 02. 2012.

Facebook, društvena mreža na internetu zaista spaja ljude. Načelniku općine Kakanj Mensuru Jašarspahiću putem Facebooka javio se Željko Jašarspahić, mladi i uspješni karatist iz Novog Beograda sa molbom da dobije informaciju o svojoj familiji u kakanjskom naselju Doboj. U poruci Željko je napisao da je unuk Himze Jašarspahića koji je nekad davno živio u Doboju, a njegova baka zvala se Stanica. Iz priča Željko zna da je njegov djed porijeklom iz Kaknja.


AKO TI SE NE SVIĐA TVOJE, UZMI DRUGO IME!
13. 02. 2012.

Godišnje samo u Kantonu Sarajevo građani podnesu oko 334 zahtjeva za promjenu imena i prezimena. Naravno, ukupni podaci na državnom nivou ne postoje, ali je lako pretpostaviti da je zahtjeva mnogo više.


“ŠTO MISLIŠ, TKO SI?”
24. 01. 2012.

Svakog ponedjeljka u 22 sata satelitski kanal Viasat Histori emituje popularnu britansku rodoslovnuu seriju "Što misliš, tko si?" ("Who Do You Think You Are?"). Koncept emisije je jednostavan: u svakoj epizodi netko od poznatih gostiju uz pomoć stručnjaka otkriva svoje pretke. Primjerice, u britanskoj verziji serije, od nama poznatih osoba sudjelovali su atletičar Colin Jackson, glumci Jeremy Irons, John Hurt, Stephen Fry i David Suchet (glumio je Herculea Poirota), pjevačica i glumica Patsy Kensit, TV-voditelj Jerry Springer, gradonačelnik Londona Boris Johnson, glumica Kim Cattrall, glumac Rupert Everett i pjevač Jason Donovan.


“NAŠI KORIJENI”, NOVA KNJIGA RAIFA ČEHAJIĆA
21. 12. 2011.

Izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva, u saradnji sa našim portalom, objavila je veoma zanimljivu knjigu „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, čiji je autor urednik našeg portala Rodoslov.ba Raif Čehajić (na fotosu). U knjizi autor detaljno prezentira rezultate genealoških istraživanja  bosanskohercegovačkih familija, starih više stoljeća, kao što su: Alaupovići, Arslanagići, Besarovići, Čengići, Despići, Filipovići, Ilići, Jeftanovići, Kulenovići, Leviji, Melezovići, Raguži, Sadikovići, Šahinpašići, Tanovići, Tauberi, Tvrtkovići, Zečevići i dr. Šezdesetak veoma interesantnih priča o porodicama i rodovima, na oko 250 stranica, ilustrovano je starim porodičnim fotografijama i rodoslovima.


TOMISLAV BOŠNJAK ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
09. 11. 2011.

Tomislav Bošnjak iz Bakovića, 49-godišnji umirovljenik živi sa suprugom Ljubicom i kćerkom Ivankom u Bakovićima kod Fojnice. Do rata je radio u Vojnom odsjeku u Fojnici. Još tada je istraživao porijeklo svog roda i rezultate. zajedno sa  kreiranim porodičnim stablom, pripremio za štampanje. No, došao je rat i sve mu je izgorilo, ponovo je nakon rata otpočeo svoju zamisao i dobar dio posla je uradio.


JURIČEVIĆI OD RIMOKATOLIKA POSTALI ADVENTISTI
08. 11. 2011.

Prelasci iz jedne u drugu vjeru nisu neobični, osobito ne u zemljama Zapada. No u Bosni i Hercegovini to je još uvijek tabu tema pa obraćenici, pred vlastitom obitelji i prijateljima, kriju činjenicu da su religiju u kojoj su rođeni i u kojoj su odgajani zamijenili nekom novom. Za mnoge od njih se malo ili nikako ne zna, jer se skrivaju želeći izbjeći osudu okoline. Međutim, bračni par Ankica i Mladen Juričević iz Paloča kod Uskoplja progovorili su o onom o čemu mnogi šute.


KATARINA KOSAČA JE PATILA ZA BOSNOM
25. 10. 2011.

Danas je godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice – Katarine. Ona je bez sumnje jedna od najzanimljivijih, ali i najtragičnijih ličnosti bosanske dinastije Kotromanića. Nesreće su je počele pratiti već od malih nogu u očinskom domu. Rano je ostala bez majke pa je odrastala uz oca i braću.

Piše: prof. dr. Enver Imamović


PRIKUPIO 226.310 PREZIMENA IZ BiH
20. 10. 2011.

Ishak Kolonić (58), penzioner iz Ljubije kod Prijedora koji vrijeme i novac troši na enigmatiku i raznorazne zanimljivosti kojim se bavi skoro četiri decenije, u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini prikupio je 226.310 prezimena.


OSNOVANA UDRUGA GRAĐANA ROTIM
18. 10. 2011.

Osnovana je još jedna udruga građana s osnovnim ciljem istraživanja rodoslovlja. Riječ je o Udruzi poznate hercegovačke obitelji Rotim iz Graca. Kako nam piše Nino Rotim, jedan od članova Udruge, on je sa još jednim njegovim prezimenjakom prije godinu dana krenuo u prikupljanje podataka o članovima šire obitelj Rotim.


"KLEPSIDRINA" NAGRADA ZA KULTURNU BAŠTINU DR. ENVERU IMAMOVIĆU
22. 09. 2011.

U organizaciji društva za zaštitu kulture i kulturne baštine "Klepsidra", u sarajevskom Narodnom pozorištu održana je kulturna manifestacija "Sarajevo kojeg više nema - sačuvati od zaborava 2011“. Namjera ove manifestacije bila je doprinijeti većem vrednovanju kulture u društvu, kao i djela Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva.


SUSRET RODOVA ĐURĐEVIĆ I KOS
05. 08. 2011.

 Na Dugim njivama, jednom od poznatih proplanaka na Kozari, nedavno su održani 12. susreti porodica Đurđević i Kos. I pored nestabilnog vremena, mnogo članova porodica ova dva plemena okupilo se na Kozari da bi se kroz druženje, pjesmu i tradicionalne igre dobro zabavili.


STARTAO WEB PORODICE GALIJAŠEVIĆ
03. 08. 2011.

Od nedavno se na internetu pojavila web stranica porodice Galijašević, porijeklom iz Tešnja www.galijasevic.ba, koju je kreirao jedan od članova ovog roda – Husein.


SUSRETI BIHAĆKOG RODA DUPANOVIĆ
27. 07. 2011.

Od 1991. bihaćki Dupanovići svake godine organizuju susrete svoga roda, čiji je jedan od inicijatora njihov član Ibrahim. Ove godine u martu su u bihaćkom hotelu „Park“ upriličili 21. druženje, a druge subote u julu je u naselju Otoka u Bihaću organizovane večeri Dupanovića, poznatije pod nazivom Druženje na ognjištu. Tako dva puta godišnje ovaj rod obnavalja svoja druženja, na kome svaki put pristvuje od 250 do 300 njegovih članova iz svih država (Poljska, Njemačka, Švedska, Danska, SAD, Kanada i Australija), gdje žive članovi ovog roda.

Fotos: Dupanovići pred porodičnim stablom koje je kreirao Ibrahim Dupanović Crni


DRUGO GODIŠNJE OKUPLJANJE RAGUŽA
15. 07. 2011.

U Stocu je od 10. do 11. lipnja 2011. održano Drugo godišnje okupljanje Raguža, srodnika i prijatelja. Program je počeo u petak 10. lipnja odlaskom na prvo groblje Raguža na Lastvi i uz sudjelovanje stotinjak Raguža, srodnika i prijatelja položeno je cvijeće i zapaljena svijeća kod Spomenika zahvalnosti svim pokojnima iz roda Raguža. Održana je i Sveta misa za sve pokojne iz roda Raguža koju je predvodio don. Nedjeljko Krešić u crkvi sv. Nikole u Gornjem Hrasnom.

Fotos: Raguži na groblju u Lastvi


RODOSLOV.BA NA PORTALU RODOSLOVLJE.HR
01. 07. 2011.

Povodom prve godišnje rada Rodoslova.ba, hrvatski portal www.rodoslovlje.hr ovih dana na svojoj web stranici objavio je osvrt o uspješnom radu i postojanja našeg portala. Prije sedam dana u rubrici Istaknute vijesti postavljen je pomenuti osvrt, a ove sedmice u istoj rubrici ovog poratala, koji je pokrenulo Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović”, predstavljena je i knjiga našeg urednika Raifa Čehajića “Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika” sa recenzijama prof. dr. Envera Imamovića i poznatog književnika Miljenka Jergovića.


ŠESTO OKUPLJANJE FAMILIJE ĐOZIĆ
30. 06. 2011.

U selu Zabojna, udaljenom od Srebrenice šest kilometara, održana je šesta po redu   vjersko-kulturna i sportska manifestacija familije Đozić s ciljem očuvanja tradicije i međusobnog upoznavanja članova. Nekoliko godina unazad, posljednje sedmice u junu, u rodnom selu okupe se članovi najauhtohtonije srebreničke familije, druže se, nagrađuju najbolje učenike i urade neku značajnu investiciju u selu. Do sada su obnovili put, izgradili spomen-česmu, zagradili porodično mezarje, a u toku je i obnova džamije u Srebrenici.


USPJEŠNA PRVA GODINA RODOSLOVA.BA
10. 05. 2011.

Krajem aprila ove godine naš portal zaokružio je uspješno prvu godinu svog postojanja i rada. Nakon što smo prošle godine na Sajmu knjiga i učila u sarajevskoj Skenderiji promovisali prvi bh. portal za istraživanje porijekla porodica, otpočeli smo u Bosni i Hercegovini pionirski rad, otvarajući se dnevno prema stotinama i hiljadama znatiželjnih posjetilaca, koji su željeli saznati kako istražiti svoje porodične korijene, kreirati rodoslov, a ponudili smo, uz ostalo i stotinjak priča o najstarijim i najpoznatijim rodovima i sl.


DR. PETAR ŠIMUNOVIĆ: IMENA SU DANAS ODRAZ PRIPADNOSTI DRUŠTVENOM SLOJU
09. 05. 2011.

Papa Benedikt XVI. poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije prvi put da se Crkva miješa u imenoslovlje. Još je na Tridentskom koncilu propisano da katolici mogu davati djeci samo imena svetaca i svetica. Ta je praksa prekinuta u srednjem vijeku, kaže onomastičar Papa Benedikt XVI. Poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije li to ipak pretjerano upletanje u pravo roditelja da potomcima daju imena po svojoj volji, po kulturnoj i nacionalnoj tradiciji i u skladu s baštinom velikog ili malog naroda, svejedno.


KORMANI U POTRAZI ZA ROĐACIMA
26. 04. 2011.

Ibrahim, Elmedin i Elvir Korman iz Sarajeva u potrazi za svojim prezimenjacima stigli su u Blace kod Prozora, u koje se od prijeratnih 20 porodica Kormana u rodno selo, poslije godina provedenih u progonstvu, vratila samo polovina.


RASTE INTERES ZA ISTRAŽIVANJE PORODIČNIH KORIJENA
28. 03. 2011.

Istraživanja obiteljskih korijena pojava je koja je u Sjedinjenim Američkim Državama postala strast hiljade znatiželjnika. Stoga ne čudi što je na internetu sve više stranica različitih društva za istraživanje rodoslovlja, a DNK testiranje postalo je učinkovitim sredstvom u potrazi za precima.


GODIŠNJICA SMRTI PRVOG BOSANSKOG KRALJA TVRTKA I
11. 03. 2011.

Dana 10. marta 1391. godine, neočekivano je umro prvi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić. U historiju Bosne i Hercegovine upisan je zlatnim slovima, kao vladar koji je tokom hiljadugodišnje postojanosti naše domovine proširio njene granice na susjedne zemlje, a svoju zemlju doveo do političkog, kulturnog i ekonomskog blagostanja.


RODOSLOV.BA U 2011: TRI PRAVCA RAZVOJA
26. 01. 2011.

Ulazak u Novu godinu prilika je da se ukratko osvrnemo na rad Rodoslova.ba u 2010. i naznačimo nove pravce razvoja u 2011. godini. Za dva mjeseca naš portal će zaokružiti prvu godinu svog uspješnog rada. Iza nas je period u kome su nas „otkrili“ i upoznavali mnogobrojni čitaoci (na hiljade njih), šaljući nam pohvale za pokretanje portala, sugestije za bolji rad te se učlanjivali u Klub rodoslovaca, u kome je trenutno više od 300 članova. Dio posjetitelja portala slao nam je i priče o svom rodu, što je uticalo na raznovrsnost tekstova i pristupu temi rodoslovlja. Svima se ovom prilikom srdačno zahvaljujemo i pozivamo na dalju saradnju.


VELIKO INTERESOVANJE ZA RODOSLOV.BA
01. 12. 2010.

Svakodnevno na adresu portala Rodoslov.ba stižu mnogobrojne poruke različitog sadržaja. Uglavnom, pretraživači portala se interesuju za svoje potomke, zatim kako istraživati njihovo porijeklo i kako kreirati porodično stablo. No, ovih dana na našu adresu je stiglo zaista nesvakidašnje pismo sa kreiranim porodičnim stablom. Poslao nam ga je Nahid Kulenović iz Visokog, pasionirani rodoslovac, koji, između ostalog, piše i ovo:


AIDA DROCE ODGONETA KODOVE GENA
27. 09. 2010.

Aida Droce, rodom iz Mostara, magistrirala je na području molekularne biologije na Århus Univerzitetu, a za svoj rad i istraživanje dobila je najbolju ocjenu. Godine 1994. sa porodicom je došla u Dansku. Prve dvije godine živjeli su u izbjegličkom centru 30 km od Århusa, te nakon što su dobili dozvolu boravka nastanili su se u Skanderborgu. Početkom svojih studija Aida se preselila u Århus.


SOFIJA MARIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE
21. 09. 2010.

Povijest je učiteljica života, davno je kazao rimski filozof Ciceron, a ta njegova izreka vjerojatno je vodilja Sofiji Marić koja posljednjih nekoliko godina detaljno istražuje svoje korijene, svoje podrijetlo. Marić je 1967. godine iz Mostara otišla u Australiju, a prije dvije godine detaljno se počela zanimati kako su živjeli njezini preci. Takva razmišljanja, u dalekoj zemlji koja se tradicijom, poviješću, kulturom, načinom života, uvelike razlikuje od njezinih rodnih Vrda i Mostara, nagnala su je da krene sastavljati svoje obiteljsko stablo.



Arhiva novosti
 
 
ŠANTIĆI IZ TRI VJERE NISU U KRVNOM SRODSTVU
13. 07. 2014.

Prezime Šantić ima 1.059 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 531. hrvatsko prezime. Šantića je najviše: u Zagrebu (61 obitelj, 143 duše), Splitu (44, 106),  Postirama na Braču (38, 103), Trogiru (15, 40), Rijeci (12, 26), Šibeniku (9, 23), Tribunju pokraj Šibenika (11, 22), Dugom Selu pokraj Zagreba (8, 19), Podravskim Sesvetama (7, 18), Novakima Oborovskim  pokraj Dugog Sela (6, 17).

Piše: Ante Ivanković, publicist

Fotos: Aleksa Šantić


AŽDAJIĆI SU SUTJEŠKI STAROSJEDIOCI
09. 07. 2014.

- Ovo nije čovjek, ovo je aždaja! – povikalo je uglas nekoliko Sutješčana u vrijeme turske vladavine Bosnom kada je korpulentni i snažni njihov sugrađanin prezimena Kovačević, primjenjujući trikove, jednom rukom oborio vola na zemlju. Iznenađenje je bilo tim veće što nekoliko njih nije moglo oboriti vola teškoga nekoliko stotina kilograma da bi ga zaklali.

Fotos: Aždajići: Jozo, zvani Ćelo; Mijo, zvani Franagin; te Pavo Pavlović Miloše i Mijo Šain Mile


POZNATA ZANATSKA FAMILIJA KARAVDIĆ
29. 06. 2014.

U jezgu visočke čaršije, u Ulici Alije Izetbegovića, tu naspram Tabačke džamije, stotinjak godina smještena je zanatska radnja porodice Karavdić, za koju njen vlasnik 70-godišnji Teufik, zvani Kiko Karavdić tvrdi da je postoji od 1896. godine, što dokazuje memorandumom radnje „Ahmed Karavdić i braća – Visoko“, štampanim tridesetih godina proteklog stoljeća. Nekada je to bila radionica kože i bojadisona, oko koje su bili mnogi tabaci, pa po njima – jer su isključivo te zanatlije odlazile na klanjanje u njoj – džamija dobi naziv Tabačka.


ROD SOČO PORIJEKLOM IZ KREŠEVA
26. 06. 2014.

Gospođa Asja Jurčić (djevojački Sočo), diplomirana ekonomistica iz Zagreba i polaznica Radionice "Za svojim korijenima" (generacija 2009. godine) brzo je shvatila da do građe za povijest svojih predaka (rod Sočo, iz Sarajeva, sa starijim korijenima iz Kreševa) u arhivima Republike Hrvatske ne može doći. Radionica ju je samo potakla da samostalno nastavi s istraživanjem svog obiteljskog rodoslova i konačno mu da grafički oblik.


STASALA ČETVRTA GENERACIJA ZUDERA
25. 06. 2014.

                   
Sredinom 2009. godine elektronskom poštom dobio sam odgovor Josipa Zudera iz Amerika na moju poruku. Obavještava me da se posljednjih nekoliko godina svakoga prvog vikenda u augusta u Americi sastaju Kakanjci koji žive u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Taj godišnji susret kakanjske dijaspore proistekao je vjerovatno iz žala za zavičajem, jer kad se ne mogu družiti u rodnom kraju, da to bar čine u tuđini, gdje su odabrali svoje mjesto u kome će provesti ostatak života, prisjećajući se dana, mjeseci i godina svoga zajedničkog djetinjstva i mladosti.


KONJHODŽIĆI - NAJBROJNIJA PORODICA U LJUBUŠKOM
21. 06. 2014.

Prezime Konjhodžić  nije nikako orijentalno i porijeklo mu valja tražiti na drugoj strani. U tom pogledu ponovno podsjećamo na Kačićev oblik prezimena Konjodža, koji je, može biti, i to baš bez glasa h i pravilniji, bliži izvornom obliku.

Fotos: Ljubuški


AJANOVIĆI PORIJEKLOM IZ MALE AZIJE
21. 06. 2014.

Ajanovići su znamenita tešanjska begovska porodica, a njezini članovi još u osmanskom razdoblju Bosne bili su zabiti (zapovjednici, oficiri) i smatrani su pripadnicima ešrafa (plemstva). Historičar L. Thalloczy za njih kaže da potiču iz Male Azije, a da u Bosni žive “već 300 godina”, što znači da su se tu doselili krajem 16. ili početkom 17. stoljeća.

Fotos: Dr. Ekrem Ajanović


PAŠIĆI IZ GRAČANICE RODOM IZ UŽICA
20. 06. 2014.

Prema narodnom predanju koje se može čuti od dobrih poznavaoca gračaničke prošlosti, familija Pašića iz mahale Mejdan je porijeklom iz Užica (Srbija). Ovo dobro znaju i najstariji članovi ove porodice. Prema tom predanju iz Užica je u Gračanicu doselio najpoznatiji član ove familije Ibrahim-beg Pašić koji je ostavio značajan trag u historiji Gračanice i ubraja se u najznamenitije Gračanlije.

Piše: mr. Rusmir Djedović

Fotos: Gračanica


LEVI – POZNATI ROD SARAJEVSKIH JEVREJA
15. 06. 2014.

Levi su najmnogobrojniji rod sarajevskih Jevreja Sefarda. Oni baštine tradiciju opstojnosti u ovom gradu dugu pet stoljeća,  u kojoj je prodefilovalo na stotine članova različitih generacija ovog roda koje Sarajlije pamte. Iako ovako dugovječan rod, historičari nisu uspjeli dokučiti podatak koji se to prvi potomak Levija obreo u Sarajevu.

Fotos: Porodica Levi iz 1936. godine


ĐUKIĆI-STARI TUZLANSKI TRGOVCI
13. 06. 2014.

O porijeklu porodice Đukić, jedne od najstarijih trgovačkih u Tuzli, postoje dvije verzije. Prema jednoj, koju je često pripovijedao Risto J. Đukić, unuk Riste K. Đukića (umro u Zagrebu 1969. godine), njegovi preci su u sjeveroistočnu Bosnu došli iz Crne Gore, gdje su pripadali plemenu Vasojevića. U Tuzli Đukići su došli iz Porebrica.

Fotos: Porodica Jove i Katarine Đukić (sjede) 1922. godine sa sinovima: Bogdanom, Milivojem, Ristom i Dušanom


PORIJEKLO SARAJEVSKE PORODICE TAUBER
12. 06. 2014.

Elijas Tauber, poznati sarajevski Jevrej koga sugrađani jednostavno zovu Eli, istaknuti je član Židovske zajednice u BiH, veliki humanist i omiljena ličnost u gradu. Upoznao sam ga prije 25 godina dok smo oba radili u sarajevskom „Oslobođenju“, tada najvećoj novinsko-izdavačkoj kući u Bosni i Hercegovini. Uvijek sam ga cijenio i uvažavao kao kolegu. Početkom augusta ove godine, dva dana nakon promocije na „Baščaršijskim noćima“ njegovog dokumentarnog filma „Moriset“ (film zamišljen kao uspomena na jednu porodicu koja je obilježila kulturno i intelektualno središte Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata), sjedimo ispred BBI-ja i slušam njegovu priču o dolasku Taubera u Sarajevo:

Piše: Raif Čehajić, publicist


MUTEVELIĆI - ČUVARI VAKUFSKIH IMANJA
10. 06. 2014.

Dvojici potomaka čuvene porodice Mutevelić – Daut-hodži i Ali-hodži, nobelovac Ivo Andrić posvećuje najlepše stranice romanu “Na Drini ćuprija”. Članovi te porodice, inače jedne od najstarijih i najuglednijih u višegradskoj kasabi, nikada se nisu isticali velikim imetkom već čestitošću, tvrdoglavošću, istinoljubivošću, odvažnošću i nepotkupljivošću.

Fotos: Asim-beg Mutevelić, gradonačenik Sarajeva od 1929. do 1935. godine


DALMATINSKI SPAJIĆI SU HERCEGOVAČKIH KORIJENA
10. 06. 2014.

Prezime Spajić ima 1.025 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 555. hrvatsko prezime. Spajića je najviše: u Zagrebu (60 obitelji, 172 duše),  Piškorevcima pokraj Đakova (16, 58), Đakovu (14, 44),  Sesvetama (11, 44), Vrbanji pokraj Županje (11, 39),  Velikoj Gorici (11, 33), Slavonskom Brodu (11, 32), Vinkovcima (9, 31), Osijeku (14, 30), Čepinu pokraj Osijeka (8, 30).

Piše: Ante Ivanković, publicist

Fotos: Franjevački samostan u Fojnici


SJAJ I PROKLETSTVO DŽENETIĆA
09. 06. 2014.

Stanovnicima starog dijela Sarajeva, posebno šireg područja Baščaršije, veoma dobro je znana ne baš dugačka ulica Dženetića čikma. Ta ulica se pruža između ulica Kaptola i Josipa Štadlera paralelno sa ulicom Mula Mustafe Bašeskije. Imenitelji sarajevskih ulica i trgova nisu joj slučajno darivali to ime u ovom dijelu grada iz najmanje  dva razloga.

Piše: Raif Čehajić, publicist


MNOGOBROJNI SREDNJOVJEKOVNI ROD SOKOLOVIĆA
02. 06. 2014.

Ferida Sokolovića upoznao sam u Kaknju 1994. godine kao glavnog urednika na Televiziji IC-7. Nakon rata (1992-1995) on je napustio ovu televiziju i posvetio se privatnom biznisu koji nije imao neke dodirne tačke s novinarstvom.


Fotos:   Sokolovići iz Bara kod Visokog


MELEZOVIĆI, STARA KISELJAČKA FAMILIJA
21. 05. 2014.

Melezovići su jedna od najstarijih kiseljačkih familija. Prema predanju, u Kiseljak su došli u vrijeme turske vladavine Bosnom  i to iz Hercegovine, a koje godine je to bilo teško je sa sigurnošću reći. Već nekoliko stoljeća ova porodica baštini epitet najstarije u Kiseljaku


POZNATA BEGOVSKA PORODICA KRUPIĆ
20. 05. 2014.

Krupić je danas dosta rašireno prezime u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nose ga i Bošnjaci iz Krajine te Hrvati iz Bosanske Posavine. Razmjerno ponajviše Krupića u proteklih 100 godina rođeno je u Bosanskom Brodu. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 23 naselja.

Piše: Enver Ljubović, prof.

Fotos: Bosanska Krupa


GOTSKI KORIJENI RODA VRUĆAK
18. 05. 2014.

Za prvog poznatog pretka roda Vrućak (nepoznatog imena) kasnije nazvanog zbog njegove istaknute vjerske naobrazbe “stari hodža Vrućak”, smatralo se da on pri dolasku u selo Vrutke nije otkrio vlastiti identitet a da je prezime Vrućak nastalo poslije, nakon njegovog dolaska u selo Vrutke. Porijeklom je iz Kolašinske ljute krajine, vojne oblasti kapetanije Hercegovačkog sandžaka, gdje je u 180-godišnjem kontinuitetu vladao poznati rod begova Mušovića i gdje je usljed sve učestalih napada pobunjeničkih crnogorskih i brdskih plemena Moračana, Rovčana, Drobnjaka i Vasojevića redovito važila deviza „s krvlju ručak, s krvlju večera“ .

Fotos (iz 1963. godine): Mehmedalija (1936-2010) i Mejra (1935-1994) Vrućak s djecom: Zehra (1956), Fadila (1958) i Enver (1960)

Piše Enver Vrućak


BOSANSKI KRALJEVSKI RODOSLOV IZ 1482.
17. 05. 2014.

Ovaj tekst je potpisao Petar Ohmućević, član stare humske bošnjačke porodice Ohmućević, a napisan je na pergamentu, koji je poslije bio nalijepljen na poleđinu jedne slike rađene u drvetu, smještene u samostanu u Kraljevoj Sutjesci. U prvom dijelu donosi rodoslov Bosanske Kraljevske porodice Kotromanić, kao i Nemanjića, čiju su krunu, pored Bosanske krune, uzimali poslije Tvrtka i ostali bosanski vladari da bi time omogućli dugotrajnu vlast Bosne nad Srbijom.


UČENA I UGLEDNA OBITELJ JURIŠIĆA
08. 05. 2014.

Na Privojskom putu u Kiseljaku nalazi se kuća Jurišića, sagrađena 1929. godine, u kojoj se rodila većina od devetero djece Joze (1879-1951) i Janje (1896-1979): Ivanka Vujić (1919-2003), Marija Mica Kristić(1921-2007),  Anto (1922-2003), Stjepan-Pepo (1924-2008), Finka (1926), Tomo (1929), Ruža Marković (1931), Alojzije-Lale (1933-2002) i Vlatko-Vlado (1935).


ALIĆI U HRVATSKOJ
07. 05. 2014.

 Prezime Alić je izvedenica od Ali, Ale, oblika muslimanskog imena Alija (arapski Aliyy) sa značenjem uzvišeni, otmjeni, moćni. Ime Ali zabilježeno je u 16. stoljeću u Skradinu, jer se tako zvao mjesni kadija (Ali ibn Sayhi = Ali sin Sajhin, Sajkin). Inače, islamska povijesna osoba Alija bio je muž Muhamedove kćeri Fatime, Muhamedov zet i stričević, otac Hasanov i Huseinov, četvrti kalif (656-661), a kojeg muhamedanci šijiti smatraju zakonitim Muhamedovim nasljednikom.

 Piše Ante IVANKOVIĆ

Fotos: Božidar Alić


POVIJEST SARAJEVSKIH AHMETAŠEVIĆA
06. 05. 2014.

Ahmetaševići su nekada bili jedna od najbogatijih sarajevskih porodica. Sve njihovo bogatstvo bijaše uglavnom u nekretninama: kućama, dućanima, pilanama, ciglanama, zemljištu, i stečeno je isključivo marljivim radom i mudrim poslovanjem. Po svemu, Ahmetaševići bi bili ono što su i nekada bili, da nije bilo što je bilo. A bili su ratovi, pa su došle neke nove vlasti, znamo i koje i kakve, pa su došle konfiskacije, šikaniranja, zatvaranja... Potomci starih Ahmetaševića danas nemaju ništa. Osim uspomena i gorčine.

Piše: Majo DIZDAR, publicist

Fotos: Dževahira i Mustafa Ahmetašević


VJEKOVNI KONTINUITET PREZIMENA BEATOVIĆ
03. 05. 2014.

Na osnovu pisanih podataka, prezime Beat je ušlo na teritoriju Hercegovine sa doseljenicima oko 1389. godine, kada se srednjovjekovna srpska vlastela i narod povlačio pred Turcima sa okupiranih teritorija.


ČABARAVDIĆI UTEMELJILI KOŽARSKI KOMBINAT
28. 04. 2014.

U prvoj polovini 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini neke porodice – vjerovatno po ugledu na evropske – bile su osnivači fabrika iz kojih su se kasnije razvijale velike državne kompanije i kombinati. U Visokom su tako između dva svjetska rata Asim i Edhem, dvojica najstarijih sinova Mehmed-age Čabaravdića (1876-1958) podigla fabriku kože iz koje se, nakon 1946. godine, ali sa drugačijom strukturom vlasništva, razvilo poznato preduzeće Kožarsko-tekstilni kombinat.

  Fotos: Braća Čabaravdić sa svojim automobilom 1933. godine


JEFTANOVIĆI, UGLEDNA SARAJEVSKA PORODICA
27. 04. 2014.

Prvi Jeftanović koji je u drugoj polovini 18. stoljeću došao u Sarajevo bio je Hadži Petar Jeftanović, rođen u Tuzli 1750. godine. Rod Jeftanovića je porijeklom iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Despići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.


BOŠNJAK – PREZIME U SVA TRI NARODA
26. 04. 2014.

Prezime Bošnjak, dosta često prisutno na širem području u sva tri konstitutivna naroda i u sve tri vjere (pravoslavlju, kršanstvu i islamu) u Bosni i Hercegovini, uglavnom potiče od  toponima Bosna (država, naselje i rijeka). To jasno pokazuju naredni primjeri.

 Fotos: Djeca Mate Bošnjaka iz Bakovića: Luca, Ivo, Pero, Frano, Jozo, Mato, Kata, Ljuba, Zdravko i Nikola


FILIPOVIĆI STARI NAJMANJE PET STOLJEĆA
24. 04. 2014.

Prezime Filipović izvedeno je od ličnog imena Filip, koje je naša prilagođenica grčkog imena Philippos (grčki philos = prijatelj + hippos = konj), kod nas stigla preko latinskog Philippus. Dodavanjem sufiksa ov i ić na ime nastalo je prezime Filipović.

Fotos: Porodica Filipović Sejdalije, snimljena 1946. godine


KRISTIĆI - GRANA KRALJEVSKE PORODICE
20. 04. 2014.

Sredinom 19. stoljeća u Kreševu je bilo više familija Kristića. Jedna od njih je bila obitelj Mate Kristića (1852.-1936.) i njegove supruge Kate (1860.-1938.). Kao i mnogi Kreševljaci, i Kristići su bili kovači a nekada i mesari.

Piše: Franjo Pipi Kristić

Fotos: Obitelj Vesne i Franje Kristića iz Kiseljaka


LJEKARSKA TRADICIJA PORODICE SADIKOVIĆ
17. 04. 2014.

Radeći s liječnicima kao bolničar u Prvom svjetskom ratu, mladi vojnik u austrougarskoj vojsci Sadik Sadiković iz Ljubuškog, puno je naučio o bolestima i liječenju. Nakon Prvog svjetskog rata, nekoliko godina proveo je negdje na istoku, vjerojatno u Kini, Tibetu, i vratio se s velikim brojem knjiga.


ROTIMI STARI TRI STOLJEĆA
12. 04. 2014.

Prezime Rotim predstavlja veliku skupinu, čiji se potomci danas nalaze diljem svijeta. Njihovi korijeni pripadaju selu Gornji Gradac, Župa Mostarski Gradac, općina Široki Brijeg. Naime, prema obiteljskoj predaji, Rotimi su doselili u Gornji Gradac kao Puljići s Rotimlja (općina Stolac), gdje su dobili nadimak Rotim i to prema nazivu sela odakle su pristigli, a koji je kasnije postao njihovo novo prezime.

Članovi Skupštine Udruge Rotim


JUSIĆI POTOMCI SREDNJOVJEKOVNIH DIZDARA
12. 04. 2014.

Krajem marta 2012. godine Jasmin Jusić, nastavnik iz Ekonomske škole u Sarajevu osvojio je jedno od prvih mjesta na Microsoftvomom forumu informativnih edukatora u Moskvi. On je, zajedno sa još sedam nastavnika u Evropi – uz pomoć kreativnosti i upotrebom novih tehnologija - poboljšao nastavni plan i način na koji učenici stiču nova znanja. Nakon kantautora iz Dubrovnika Ibrice Jusića, koji je decenijama poznata ličnost na evropskoj muzičkoj sceni, Jasmin je drugi član roda Jusić koji je postigao veliki evropski uspjeh.


NA PROSTORU EX JUGOSLAVIJE 3.650 PORODICA BEGOVIĆ
07. 04. 2014.

Prema pisanju Hakije Avdića u knjizi “Paše i begovi Bihora” (kao izvor navodi Milisava V. Lutovca i knjigu "Bihor i Korita", a iste izvore prenosi i prof. dr. Ejup Mušović), jedna od begovskih čuvenih porodica su Begovići iz Rasova. Rasovo je bilo u posjedu Begovića, koji vode porijeklo od Jovan-bega, srpskog vlastelina još iz srednjega vijeka.

Piše: Džavid Begović, dipl. el. ing.


PERIJE – POTOMCI NAPOLEONOVOG VOJNIKA
06. 04. 2014.

Prezime Perija u Kaknju se pojavljuje u prvoj deceniji 20. stoljeća kada iz Doca kod Travnika u novopodignuto naselje, u današnju Albaniju, doseljava poduzetnik Ivan. Otvaranje rudnika uglja i oko njega izgradnja naselja bila su šansa za ljude s kapitalom da će ovdje napraviti biznis i na temeljima budućeg grada ostvoriti svoje poduzetničke snove.

Fotos: Kakanj


TRAVNIČKA FAMILIJA KONFORTE
30. 03. 2014.

Prema popisu stanovnika Bosne i Hercegovine od 15. juna 1879, prve godine poslije okupacije Bosne i Hercegovine od Austrougarske,  u Travniku je bilo 374 Jevreja. Najstarije porodice bile su: Maestro, Altarac, Konforti i Salom.
Po predanju u Travnik Jeruham Konforti došao je iz Novog Pazara, jer je onda bilo više jevrejskih porodica u ovom gradu.


BIHAĆKI IBRAHIMPAŠIĆI NAZVANI PO IBRAHIM-PAŠI
24. 03. 2014.

Ibrahimpašići su Bošnjaci iz Bihaćke krajine (Bihać, Ripač, Bjelaj i Bosanski Petrovac). Razmjerno ponajviše Ibrahimpašića u proteklih 100 godina rođeno je u gradu Bihaću. U Republici Hrvatskoj danas živi oko 70 osoba s ovim prezimenom u 35 domaćinstava u različitim mjestima.

Piše Enver Ljubović, prof.

Fotos: Jedna od bihaćkih porodica Ibrahimpašić s početka 20. stoljeća


KAPETANOVIĆI RAZNIH KORIJENA
22. 03. 2014.

Prezime Kapatanović je s jezičnog motrišta izvedeno od kapetan, hrvatske  prilagođenice naslova  koji u talijanskom jeziku glasi capitano (latinski capitaneus = prvak, vrh, a došlo od caput = glava; francuski capitaine,  njemački Kapitan). Kapetan je u povijesti bio zapovjednik grada ili neke teritorijalne jedinice; zapovjednik broda ili zrakoplova; upravitelj luke; vođa športske momčadi (kapiten); čin u kopnenoj vojsci (satnik) i u ratnoj mornarici (kapetan korvete, fregate, bojnog broda).

 Piše: Ante IVANKOVIĆ, publicist

Fotos: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak


PREZIME HADŽIĆ IZVEDENO OD RIJEČI HADŽA
20. 03. 2014.


 Prezime Hadžić nosi 905 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 659. hrvatsko prezime. Hadžića je najviše: u Zagrebu (138 obitelji, 354 duše), Rijeci (17, 46),  Puli (12, 40), Splitu (9, 24), Sisku (8, 20),  Sesvetama (5, 17), Osijeku (7, 16), Vukovaru (6, 16), Velikoj Gorici (4, 15), Pačetinu pokraj Vukovara (5, 15).

PIŠE: Ante Ivanković, publicist

Fotos. Fadil Hadžić, hrvatski komediograf i filmski reditelj


BULJANI – BROJAN I UGLEDAN ROD
13. 02. 2014.

Iako zakonska regulativa dozvoljava da udajom žena, pored muževljevog prezimena, zadrži i svoje djevojačko, u praksi se to, bar u Bosni i Hercegovini, rijetko dešava, već ona obično preuzme novo, muževljevo prezime. No, u Kiseljaku postoji i treći slučaj – da je Snježana Buljan (rođena 1952. godine) udajom za Josipa Buljana (1944) te, 1975. godine zadržala i svoje prezime a preuzela i muževljevo pa su tako – jer su ista – dva prezimena stopljena u jedno. Pri tome valja znati da Snježana i Josip, mada istog prezimena, nisu u krvnom srodstvu.

Fotos: Josipov djed Mato Buljan i baka Malka sa djecom 1920. godine


KALUĐERČIĆ: OD STEVE DO FILIPA
12. 02. 2014.

Kaluđerčići su dolaskom Steve u Sarajevo u drugoj polovini 19. stoljeća ostavili dubok trag u kulturnom životu Srba u Sarajevu. Porijeklom su, vjerovatno, iz zaseoka Očinići, podno Lovčena (Crna Gora), preci Kaluđerčića su odatle odselili u Vojvodini. U cetinjskom kraju, postoji predanje o davnašnjem bratstvu Kaluđeričića, koje se, poslije poraza Austrije u ratu sa Turskom, iselilo sa Čarnojevićem i koje slavi Svetog Nikolu. U hronikama je zapisano da su se, pored Vojvodine, iseljavali i u Boku i u Bosnu.

Fotos: Stevo Kaluđerčić


BEGOVSKA PORODICA KULENOVIĆ IZ KULEN VAKUFA
06. 02. 2014.

Znameniti bošnjački i  begovski  rod Kulenovića, vodi podrijetlo iz Bihaćke krajine, a razmjerno ponajviše Kulenovića u proteklih 100 godina rođeno je u općini Bosanski Petrovac u Republici Bosni i Hercegovini. Osim u Bosni i Hercegovini, veliki broj Kulenovića danas stalno živi i u Hrvatskoj,  pa tako po popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine, u Hrvatskoj ih je  oko 200 osoba u oko 100 domaćinstava.

Piše: Enver Ljubović, prof

Foto: Književnik Skender Kulenović


ROD BEGOVIĆI U HRVATSKOJ
02. 02. 2014.

Prema popisu stanovništva  iz 2001. godine u 345 naselja Republike Hrvatske prebiva 659 obitelji  Begovića s 1980 duša. Za uvod i jedno moje skromno razmišljanje: nemoguće je sve Begoviće krvno povezati iz jednostavnog razloga jer je sigurno postojalo više begova od jednog, prema kojima  je nastajalo to prezime.
        Piše: Ante Ivanković, publicist
         Fotos: Milan Begović, književnik


SARAJEVSKI TEROVIĆ U KISELJAKU
01. 02. 2014.

Opisujući bosanskohercegovačka mjesta, ljude i običaje početkom 20. stoljeća, prije svega bošnjačke, sarajevski pisac Alija Nametak u romanu „Tuturuza i šeh Meco“ značajno mjesto posvećuje i kiseljačkoj porodici Terović i njenom članu hadži Vejsilu. Uz ostalo, autor piše i ovo:


DELJKIĆIMA PREZIME PO ZANIMANJU PRETKA
03. 01. 2014.

Rod Deljkića je starosjedilački u tešanjskom kraju. Njegovi članovi najviše žive u Tešnju, Zenici i Zavidovićima i svi su u krvnom srodstvu. Međutim, Deljkići u Busovači nisu u srodstvu sa ovim tešanjskim rodom. Srodnici Deljkića sa Ošljaka – Tešanj su Deljkići iz Dervetne i Bosanskog Broda koji su tamo živjeli prije rata 1992-1995.godine.

Fotos: Mustafa-Musto (1889-1957), sin Salihov a unuk Alije Delkića - prvi fotograf u Tešnju


KOLIJEVKA SABLJAKOVIĆA JE CAZINSKA KRAJINA
24. 12. 2013.

Ovo je jedno kratko sjećanje na obitelj Sabljaković-Sabljak, čiji su korijeni u Cazinskoj krajini (Pećigrad),  bez obzira, da li su Bošnjaci ili Hrvati, a to nam pokazuje da je genetičko podrijetlo mnogih naših rodova slično i da je među nositeljima toga prezimena prisutna tradicija o zajedničkom podrijetlu i Sabljaka i Sabljakovića.

Piše: Enver Ljubović, profesor

Fotos: Cazin


PREZIME BULJUBAŠIĆ U HRVATSKOJ
10. 12. 2013.

Prezime Buljubašić je izvedeno od imenice buljubaša iz turskog jezika (buljuk + baša), kako se u janjičarskoj vojsci zvao zapovjednik buljuka (četa vojske, kompanija; buljuk je obično brojio stotinu vojnika); buljubaša je i časnik u turskoj vojsci u rangu juzbaše, satnika odnosno kapetana.

Piše: Ante Ivanković

Fotos: Čitluk, u kome također žive Buljubašići


VILIĆI PLEMIĆKOG RODA
04. 12. 2013.

U grbovniku roda Vilić stoji da je ova familija plemićka i da potječe iz Gornjeg Vakufa (Uskoplja) u Bosni. U okolici Gornjeg Vakufa nalazi se mjesto zvano Vilića Vrelo. U današnjem grbu Grada Otočca nalaze se tri crvena polumjeseca iz grba stare plemenitaške obitelji Vilić.

Piše: Profesor Enver Ljubović

Fotos: Gornji Vakuf


ŠARIĆI ŽIVE U 200 NASELJA
03. 12. 2013.

Šarića odavno ima u sve tri najveće vjere u našim krajevima. U Bosni I Hercegovini, prema Janjatovićevoj knjizi, to jest prema popisu pravoslavnih kršnjaka Mitropolije i arhidijeceze dabro-bosanske s kraja 19. vijeka ("Srpska prezimena u Bosni"), Šarići su bili rasprostranjeni u 17 parohija Bosanske krajine, zapadno od linije Visoko-Travnik ka Savi i Pounju, sa slavama sv. Arhiđakon Stefan, sv. Grigorije, sv. Đorđe, sv. Jovan Krstitelj, sv. Nikole i sv Trifun. Oni koji su slavili Đurđevdan, a zabilježeni su samo u parohijama Cerovica kod Tešnja, Kaoci kod Prnjavora, i Ljuvša, kod Mrkonjić Grada.

Fotos: Mrkonjić Grad


MESIHOVIĆ - UGLEDNA MUSLIMANSKA FAMILIJA
10. 11. 2013.

Prezimena Mesihović potječe od turske riječi mesih, kako se naziva dio vjerskog obreda kod muslimana, abdesta  (perzijski ab = voda, dest = ruka), ritualnog pranja i umivanja prije namaza (molitve). I jedno duvanjsko naselje dobilo je ime po ovom obredu – Mesihovina.

Piše Ante Ivanković, publicist

Fotos: Rusmir Mesihovic, ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH


OD SERDAREVIĆA NASTALI BEGOVIĆI, KADIĆI, FAZLIĆI …
31. 10. 2013.

Prezime Serdarević nastalo je od riječi serdar, koja je kovanica od dviju riječi: turske ser, što znači glava i perzijske dašten - držati, imati. Dakle, u slobodnom prijevodu serdar ima više značenja: poglavar, starješina nekog kraja, zapovjednik, vojvoda, starješina janjičara i sl.

Fotos: Šemsudin Zlatko Serdarević, mostarski novinar i publicist


KREŠEVSKI STANIĆI PORIJEKLOM IZ DALMACIJE
26. 10. 2013.

Kreševska obitelj Stanić se, u potrazi sa poslom, još u vrijeme turske uprave Bosnom iz Dalmacije doselila u srednju Bosnu. Na tom putu zaustavila se u bogatom rudarskom i voćarskom kraju u Kiseljačkom polju, a jedan njen član  Stjepan (rođen 1837. godine) produžio je u selo Crnački Kamnik kod Kreševa u kome je osnovao familiju i dobio sinove: Niku (1882-1955), Stjepana (1901-1949) i Peru (1904-1980).


KOTROMANIĆI, BOSANSKA KRALJEVSKA DINASTIJA
27. 09. 2013.

 Kotromanići, bosanska dinastija koja je vladala od 1254. do 1463. godine. Podrijetla je vjerojatno germanskog. Prvi dokumentima utvrđeni član dinastije bio je ban Prijezda, rođak i nasljednik bana Ninoslava (spominje se od 1233. a bio je ban od 1254. do iza 1287.).


TEŠANJSKI I DOBOJSKI BEŠLAGIĆI PORIJEKLOM IZ UŽICA
09. 09. 2013.

Prezime Bešlagić vuče korijene iz osmanlijskog doba i prvi put se spominje u vrijeme upada Osmanlija u prekodrinske krajeve tadašnjeg bosanskog kraljevstva. Pojava prezimena Bešlagić je u vezi sa odabranim sultanovim konjanicima, izvidnicima i čarkarima, poznatim pod imenom bešlije. Oni su u glavnom činili prethodnice velike Sultanove vojske (ordije) koja se nezadrživo počela približavati Balkanu i Evropi.

Piše: Mustafa Mućo Bešlagić

Fotos: Tešanj


JANKO, PRVI PEMAC U BREZOVOM POLJU
07. 09. 2013.

Historičari tvrde da su Česi u Bosni živjeli još od srednjeg vijeka, te da je ovdje bilo i husita – pristaša češkog teologa i vjerskog reformatora Jana Husa (1369-1415). U 19. i 20. stoljeću i u mojem selu Brezovom Polju (općina Velika Kladuša) dokumentirano je jedno prezime iza kojeg se kriju potomci čeških doseljenika prezimena Pemac.

Piše: Husein Sejko Mekanović, historičar umjetnosti

FOTOS: Obiteljske kuće Pemaca u selu Brezovo Polje


STORIJA O FAMILIJI MUJBEGOVIĆ
27. 08. 2013.

Na osnovu kazivanja mojih stričeva i Nene, naše babe, najdalja prošlost porodice Mujbegović doseže svega dva do tri koljena unazad, što je prilično izvjesno. Zna se da je prvobitno prezime porodice bilo Dervišbegović, da je najstariji predak za koga znamo bio Dedo Dervišbegović, naš čukundjed.

Piše: Vera Mujbegović

Fotos: Modriča


TUZLANSKI KRIŽANI POZNATI INOVATORI
03. 07. 2013.

Prvi Križan koji je došao u Bosnu i Hercegovinu bio je Tomas, stigavši u vrijeme austrougarske vlasti iz Osijeka u Tuzlu. Bilo je to dekretom tadašnje vlasti. Raspoređen je u grad soli jer se tamo 1884. godine gradila pivara. Pošto je Tomas bio vrsni pintar, stručnjak za izradu drvenih bačvi (50 i 100 litara), tadašnja vlast ga je poslala u Tuzlu da za potrebe pivare izrađuje bačve.

Fotos: Tuzlanska pivara


MAHMUTSPAHIĆI U ORAŠJE DOŠLI IZ BEOGRADA
13. 06. 2013.

Kao i veliki broj muslimanskih familija, tako su i Mahmutspahići nakon Berlinskog kongresa (13. jula 1878.) iselili iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Učinili su to Mahmutspahići sredinom 19. stoljeća doselivši iz Beograda u Orašje. Za svoju napuštenu imovinu u Srbiji u zamjenu su dobili poljoprivredna imanja uz rijeku Savu s bosanske strane.

Fotos: Članovi familije Mahmutspahić u drugoj polovini 20. stoljeća


AZABAGIĆI POTOMCI TOPAL OSMAN-PAŠE
28. 04. 2013.

Tuzlanska familija Azabagić, baš kao i Tuzlić, Mulaosmanović, Jašarević i Muratbegović, vodi porijeklo od bosanskog namjesnika Topal Osman-paše (1670-1735). Topal Osman-paša je rođen u Moreji u Turskoj i od stražara vrtova u 24. godini postao beglerbeg, a potom bosanski namjesnik kada dolazi u Sarajevo, u komu je podigao više objekata, te pospješio industriji i ukupni razvoj grada.

Fotos: Topal Osman-paša, bosanski namjesnik


SULJO - RODONAČELNIK SOFTIĆA IZ PODGORJA
04. 04. 2013.

Softići u Podgorju (općina Banovići) zasigurno postoje još od osmanskog perioda. Austrougarska uprava dolaskom 1878. godine, u svojim dokumentima i popisima registruje postojanje Softića u Podgorju, te krajem 19. stoljeća (1895) bilježi postojanje posebne mahale po imenu Softići.

Fotos: Jedna od porodica Softića: Huso, Zijad, Mirsad i Munira


SARAJEVSKA ĆURČIJSKA PORODICA HADŽIDAMJANOVIĆ
24. 04. 2012.

Hadžidamjanović su stara, ugledna srpska sarajevska ćurčijska porodica. Jedna sarajevska ulica nosi naziv Hadžidamjanovićeva.


STARE KISELJAČKE FAMILIJE
21. 04. 2012.

Od 103 roda u Kiseljaku, koliko ih je u ovom gradu živjelo sredinom prošlog stoljeća, najbrojniji su Cvjetkovići (10 domaćinstva), Markovići sa osam, Mihaljevići, Hodžići i Jelaši po šest, Bradarići, Hasečići i Boje po pet, Tvrtkovići, Tomići i Kubiček po četiri, a Melezovići, Kuliši, Grgići, Momčinovići, Kristići, Iviši, Ramljaci, Bartulovići, Orozi, Slome, Šukuni i Čondrići po tri domaćinstva. Sa dva domaćinstva ima 18 rodova, a sa jednim 62.


ISABEGOVIĆ VELIKI VAKIF
05. 04. 2012.

Isabegovići se ubrajaju u one porodice koje su u Sarajevo došle iz drugih krajeva Osmanskog Carstva radi potreba tadašnje državne službe i tu se stalno nastanile. Rodonačelnik ove familije je Ishak-beg, o čijem se porijeklu zna veoma malo.

Fotos: Isa-beg Isabegović, utemeljitelj Sarajeva


BUTKOVIĆI VELIKA RODOVSKA ZAJEDNICA IZ 15. STOLJEĆA
19. 01. 2012.

U jednoj ispravi iz 1411. zapisano je da su braća Petar i Franjo Butković, krbavski knezovi, poklonili petinu sela Crničani samostanu sv. Marije Magdalene u Bužanima u Lici. U navedenoj se ispravi prvi put spominje ovo prezime.

Piše: prof.. Enver Ljubović



Arhiva - naši korijeni
 
  Copyright © 2009 Rodoslov.ba, Sva prava zadržana. Powered by 5-th Floor Productions - Disti razvojni studio