Za genealoška istraživanja veoma su bitni izvori podataka. U istraživanjima obično se kreće od usmenih predanja i to od najstraijeg člana porodice ili roda. Njegovo sjećanje o doseljavanju porodice na određen lokalitet, imena članova, njihove godine rođenja, vjenčanja i smrti da bi došli do živih članova porodice. Kad se iscrpe ovi izvori podataka prelazi se na analiziranje pisanih dokumenata...
Ako već imate pripremljene podatke o Vašim precima (ime, prezime, očevo ime, datum i mjesto rođenja i smrti, imena njihove djece s godinama rođenja i slično), mi Vam po Vašoj želji možemou kratkom roku kreirati jedan ili više vidova porodičnog stabla u formi stabla s krošnjom drveta, loze, piramide i slično.
U historiji naših porodica bilo je dosta zanimljih životnih detalja, od samog načina dobijanja naziva familije do raznih anegdota. Neko od njih možete saznati ovdje. Interesantne će vam vjerovatno biti informacije o porijeklu nekih
radova, kao i o uticaju genetike na razvoj ličnosti.
Veliki traju duže od ljudskih sjećanja, potvrđeno je mnogo puta kroz povijest. U bh. historiji mnogo je znamenitih ličnosti koje su svojim znanjem i pregalačkim radom doprinijeli razvoju, očuvanju, napretku i razvoju Bosne i Hercegovine, nadživjevši vrijeme u kome su stvarale. Uvažavajući mišljenja mnogih historičara, evo nekoliko najmarkatnijih. Podaci su preuzeti sa Wikipedije
Istraživanje porijekla tuzlanske familije Zaimović dosta je složeno jer je njeno ime isprepleteno s više naziva, što su u svojim radovima potvrdili i historičari Hamdija Kreševljaković, Živko Crnogorčević, Enver Mulahalilović i književnik Josip Eugen Tomičić.
Tuzlanska porodica Dušek, porijeklom iz Češke, u 20. stoljeću obilježila je ovaj grad razvojem slastičarstva, a nešto kasnije - otvaranjem niže i srednje muzičke škole - i utemeljenjem muzičke kulture.Velike zasluge za razvoj ove dvije djelatnosti pripadaju, prije svega, Karlu ...
Prezime Čišija na Vrtlištu nosi na stotine stanovnika ovog kakanjskog naselja. Čišije su stara kakanjska porodica o čijem se porijeklu pouzdano zna veoma malo. Sigurno je da su od pamtivijeka živjeli na Vrtlištu a najstariji poznati njihov predak je Čišija koji je živio u ...
Za zapadnu Hercegovinu se kaže: Svakog naseli, ali ni sebe ne raseli. O tome sasvim dobro svjedoči prezime Soldo koje nosi 1.565 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 285. hrvatsko prezime.
Piše: Ante Ivanković, publicist
Fotos : Široki Brijeg
Objavljeno 19.06.2013.
Istraživanje porijekla tuzlanske familije Zaimović dosta je složeno jer je njeno ime ...
Objavljeno 18.06.2013.
Tuzlanska porodica Dušek, porijeklom iz Češke, u 20. stoljeću obilježila je ...
Objavljeno 17.06.2013.
Prezime Čišija na Vrtlištu nosi na stotine stanovnika ovog kakanjskog naselja. ...
Objavljeno 17.06.2013.
Za zapadnu Hercegovinu se kaže: Svakog naseli, ali ni sebe ne raseli. O tome sasvim dobro ...
OVOGODIŠNJE OKUPLJANJE RAGUŽA 09. 05. 2013.
Svi koji su se u subotu, 4. svibnja / maja okupili na platou ispred katedrale u Đakovu, a potom u njoj bili na svetoj misi, prezivali su se jednako - Raguž. Naime, riječ je o tradicionalnom okupljanju svih koji se prezivaju Raguž. Pristigli su Raguži odasvuda - iz cijele Slavonije, Hercegovine (Stoca), Zagreba, Slovenije, New Yorka, Australije...
MAGAZIN “AZRA” O NEOBIČNIM PREZIMENIMA 03. 05. 2013.
U broju od 1.5.2013. godine sarajevski magazine za žene “Azra”, u rubrici Naša tema i naslovom Prezime moje, reci koji od predaka zlo mi načini, na dvije stranice donosi reportažu o našem portalu. U fokusu priče su neobična prezimena, navodeći sa rodoslova.ba jedan tekst o njima.
ODRŽANA DRUGA HRVATSKA RODOSLOVNA KONFERENCIJA 02. 05. 2013.
Druga hrvatska rodoslovna konferencija održana je u subotu, 20. travnja / aprila 2013. godine u prostorijama kapele Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali vodeći lokalni i regionalni stručnjaci za istraživanje obiteljske povijesti. Organizatori konferencije bili su Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović" i Centar za obiteljsku povijest pri Crkvi Isusa Krista.
ISTRAŽIO VIŠE OD 320.000 PREZIMENA U BiH 23. 04. 2013.
Iako je sakupio i objasnio porijeklo i značenje više od 320.000 ovdašnjih prezimena, Ishak Kolonić (61), električar u penziji iz Donje Ljubije kod Prijedora, još nije dobio finansijsku podršku za objavljivanje svog istraživanja. Za 10 godina upornog traganja sakupio prezimena tri konstitutivna naroda i 24 nacionalne manjine iz BiH, što predstavlja vrijednu genealošku građu i mogući predmet daljih istraživanja.
Krajem studenog / novembra prošle godine vodeće svjetsko rodoslovno sjedište MyHeritage kupilo je svog konkurenta Geni.com u sklopu svog nastojanja da se proširi na američko tržište. Izraelska kompanija koja je vlasnik sjedišta MyHeritage nije otkrila koji je iznos na tu transakciju potrošen, no objavila je da se radi o osmeroznamenkastom broju, a plaćeni iznos kombinacija je gotovine i dionica.
Kantonalna televizija Sarajevo je u srijedu, 20. februara / veljače 2013. godine reprizirala emisiju o geneaologiji, u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. Nastavljajući saradnju sa institucijama i informativnim kućama, urednik portala Rodoslov.ba odazvao se pozivu Selme Tahirović, urednice Dokumentarnog programa Televizije Sarajevo i učestvovao je u snimanju emisije “Sarajevdisanje” o temi Korijeni. Nakon emitovanja u oktobru ove godine, emisija je reprizirana i 21. decembra 2011. godine.
Među kandidatima za rekordera u starosnoj dobi u BiH je Savo Novaković iz Zenice, koji je rođen prije 104 godine. Ovog čovjeka, koji je došao na svijet 9. januara 1909. godine u selu Kaoci, opština Srbac, život nije mazio, ali ipak Savo svojim nogama gazi kroz svoje drugo stoljeće.
Sudbina višegradskih Jevreje duboko je bila povezana sa životom ostalih naroda koji su živjeli na ovim prostorima prije Drugog svjetskog rata, ali je ta brojčano mala zajednica ugradila u Višegrad značajno kulturno naslijeđe.
Nastojeći da na portalu okupimo što više rodoslovaca, Redakcija Rodoslova.ba je odlučila da na saradnju pozove svoje čitaoce da joj šalju priče o svom rodu. Na taj način želimo po kvalitetu, kvantitetu ali i raznovrsnosti obogatiti naš sadržaj i tako za istraživanje zainteresovati mnoge surfere. Posebno će nam biti interesantne priče naših ljudi koji žive van domovine, jer u prvim reagovanjima na pojavu Rodoslova.ba javljaju se najčešće oni, želeći saznati više podataka o svom porijeklu.
Kroz nastanak, razvoj i egzistenciju bh. familija, starih stoljećima, potvrđuje se hiljadugodišnja historija i opstojnost države Bosne i Hercegovine. To su porodice, od kojih neke traju i vuku korijene od prvih bosanskih vladara, kao što su Kulenovići (od Kulina bana), Tvrtkovići (od prvog bosanskog kralja Tvrtka), te Alaupovići, Filipovići, Raguži, Čengići i dr. Sve su to familije koje su, zajedno sa drugima, u sve tri vjere i naroda, stoljećima činile i čine ovo društvo u kontinuitetu, rekao je sredinom decembra publicist Raif Čehajić, urednik našeg portala u Tuzli na otvaranju prve izložbe rodoslova u BiH.
KOJA SU NAJPOPULARNIJA IMENA NA BALKANU 26. 12. 2012.
Najzastupljenija muška imena u Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim statističkim podacima, su Amar i Luka. U entitetu Federacija BiH uz ime Amar, roditelji se najčešće odlučuju za imena Tarik i Vedad, dok u drugom bh. entitetu - Republika Srpska preovladavaju Luka, Stefan i Nikol.
ODRŽAN OKRUGLI STO O GENEALOŠKOJ BAŠTINI 14. 12. 2012.
U povodu 12. decembra/prosinca – Dana arhiva BiH, Arhiv Tuzlanskog kantona je upriličio dvije značajne manifestacije: okrugli sto pod nazivom “Genealoška baština – sehara naše prošlosti” i izložbu rodoslovlja “Naši korijeni”, autora Raifa Čehajića, urednika našeg portala.
“SADA NAPOKON ZNAM KO SAM I ODAKLE SAM” 01. 12. 2012.
Bilo mi je nelagodno kad bi mi ljudi postavljali pitanja o mom porijeklu, budući da, o povijesti svog porijekla, od pradjeda pa unatrag, ništa nisam znao. Tako svoj motiv istraživanja, prvo svog, a zatim cijelog obiteljskog stabla Raspudića, objašnjava Krešo Raspudić (na fotosu), autor knjige “Rodoslovlje Raspudića”, koja je nedavno ugledala svjetlo dana.
U neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom postoji jedna ulica na L, što se pruža iza kina i spaja s ulicom Zečevića. Već 17 godina zove se Matrakčijina ulica. Rijetki su oni koji znaju da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika s kraja 15. i početka 16. stoljeća, koji je rođen u Visokom, a živio je i stvarao u Turskoj, u doba najvećeg uspona Osmanskog carstva. Zvao se Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi.
U Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu predstavljen je novi pretisak Fojničkog grbovnika. O Grbovniku su govoriti Ivan Lovrenović (Sarajevo), Stjepan Ćosić (Zagreb), fra Franjo Miletić (Fojnica) i fra Drago Bojić (Sarajevo).
Predstava Narodnog pozorišta Mostar "Koncert za pticu rugalicu", u kojoj Irfan Mensur igra sa suprugom Srnom Lango i čiju režiju ujedno potpisuje, označava svojevrsni povratak ovog Sarajlije s dugogodišnjom adresom u Beogradu u domovinu.
PROMOVIRANA KNJIGA O TREBINJSKIM BOŠNJACIMA 15. 11. 2012.
U Kući sevdaha u Sarajevu ovih dana promovirana je knjiga autorice Mevlide Serdarević "Legende i priče trebinjskih Bošnjaka". Ona u toj knjizi obrađuje obitelji Trebinjaca koje su danas uglavnom razasute diljem svijeta. Ovo je način da se otrgne od zaborava povijest ovoga grada.
U dosta opširnom intervju u zagrebačkom Jutarnjem listu (10.11.2012) kantautor Arsen Dedić, pored ostalog, govori i svojim porodičnim korijenima, te naglašava:
“Traganje za podacima o historiji familija i rodova izgleda da je motivirano u prvom redu “sebičnim” razlozima: da se utvrdi mjesto i društveni status pojedine porodice u širem historijskom kontekstu, osjećanjem odgovornosti da se sačuva pamćenje na prošlost za buduće generacije i iz osjećaja zadovoljstva proisteklog iz sposobnosti starijih članova porodice da potomcima ispričaju manje ili više autentičnu predaju o zajedničkim precima” – rekao je dr. Enes Kujundžić, professor na Pedagoškom fakultetu u Zenici obraćajući se polaznicima prve genealoške radionice, održane ovih dana u Travniku.
Ibrahim Dupanović Crni (70) po mnogo čemu bi se mogao nazvati bihaćkom legendom. Učitelj po zanimanju, u vrijeme socijalizma bio je predsjednik omladine, učesnik sedam saveznih radnih akcija, član specijalne brigade koja je 1963. čistila od zemljotresa porušeno Skoplje, izvrstan nogometaš, dobitnik Medalje za vojničke vrline 1965., Ordena za vojne zasluge sa srebrenim mačevima 1977., Novembarske nagrade Bihaća 1984...
RODOSLOV.BA PONOVO NA TELEVIZIJI SARAJEVO 07. 09. 2012.
Kantonalna televizija Sarajevo je u četvrtak, 6. septembra 2012. godine reprizirala emisiju o geneaologiji, u kojoj je gostovao naš urednik Raif Čehajić. Nastavljajući saradnju sa institucijama i informativnim kućama, urednik portala Rodoslov.ba odazvao se pozivu Selme Tahirović, urednice Dokumentarnog programa Televizije Sarajevo i učestvovao je u snimanju emisije “Sarajevdisanje” o temi Korijeni. Nakon emitovanja u oktobru ove godine, emisija je reprizirana i 21. decembra 2011. godine.
Ovogodišnje druženje roda Haurdić održano je 22. juli u Drventi, kada je pedesetak članova ovog roda pristiglo iz Hrvatske, Austrije, Češe, Slovačke, Austrije, Danske, Švedske i Amerike.
PROMOVIRANA MONOGRAFIJA O PORODICI BEGZADIĆ-HADŽINURBEGOVIĆ 24. 07. 2012.
Promocija knjige "Monografija porodice Begzadić-Hadžinurbegović", autora Seada Hadžinurbegovića, ovih dana u Tuzli je okupila ne samo potomke ove porodice iz BiH i inozemstva već i one koji su željeli saznati više o porijeklu i životu nekadašnjih skočićkih begova, koji su obilježili dio historije srednjeg Podrinja.
Interes medija u Bosni i Hercegovini da afirmativno pišu o našem portalu sve je veći te su u subotnjem dvobroju (2. i 3. juni 2012.) banjalučke “Nezavisne novine” na dvije stranice objavile reportažu pod naslovom Rodoslov.ba – “Rasadnik” porodičnih stabala.
NIKOLA MANDIĆ ISTRAŽIO 1.400 PREZIMENA 24. 05. 2012.
U sedam knjiga, koliko je do sada objavio, 86-godišnji Nikola Mandić ukoričio je svoja istraživanja o 1.400 hrvatskih prezimena u Hercegovini, a koje istražuje posljednjih 60 godina. Dio podataka koje je prikupio za sada je ostao neobjavljen, a za ovo opširno istraživanje Mandić se zainteresirao 1949./1950. nakon što je poželio saznati otkuda potječe i koji su njegovi korijeni. Ono traje i danas.
RODOSLOV.BA NA KONGRESU BH. DIJASPORE 24. 05. 2012.
Šireći saradnju sa udruženjima i institucijama i van Bosne i Hercegovine, Rodslov.ba je uspostavio uspješnu saradnju i sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine, koji je od 1. do 3, maja ove godine u Sarajevu organiziraoj Šesti kongres. Dvije su bile dominantne teme: Deset godina SSDBiH i Uloga dijaspore u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.
PREZIMENA KAO ODRAZ KULTURNE BAŠTINE 21. 05. 2012.
Prva su hrvatska prezimena nastala u dalmatinskim gradovima (ponajprije Zadru, Splitu, Trogiru i Kotoru) u 12. stoljeću. Prva srpska prezimena nastaju tek u 16. stoljeću i to na hrvatskome povijesnom prostoru, a u Srbiji tek koncem 18. stoljeća. Pavlovići, primjerice, iz Dubrovnika i Pavlovići iz Podrinja ne mogu biti ni u kakvu srodstvu jednostavno zato što se Pavlovići u Dubrovniku spominju od 15. stoljeća kad prezimena među Srbima nije bilo.
Ovih dana na adresu portala Rodoslov.ba stiglo je zaista zanimljivo pismo iz daleke Kenije, odakle nam o detaljnom istraživanju svog porijekla piše Enver Vrućak, koji je istraživao svoje korijene. Kako je ovo istraživanje pokazalo zaista nevjerovatne rezultate, pismo prenosimo u cjelosti:
RODOSLOV.BA NA RADIJU FEDERACIJE BiH 20. 03. 2012.
Interes medija za predstavljanje internetskog portala Rodoslov.ba stalno raste pa se naš urednik Raif Čehajić odazvao u ponedjeljak, 19. marta na poziv voditelja emisije Radija Federcije BiH “Porodične teme” Fehima Serdarevića, učestvujući u programu od 11 do 12 sati.
Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) tijekom procesa prikupljanja podataka za World Factbook koja sadrži razne podatke o zemljama diljem svijeta, došla je do saznanja u kojim dijelovima svijeta s najduže živi. Kao dio podatka koje američka Centralna obavještajna agencija (CIA) promatra za potrebe izdavanja World Factbooka su i potvrde o smrti, uzroci smrti, spol, dob te drugi čimbenici potrebni za procjenu životnog vijeka cijele populacije.
BEOGRAĐANIN ŽELJKO JAŠARSPAHIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE 16. 02. 2012.
Facebook, društvena mreža na internetu zaista spaja ljude. Načelniku općine Kakanj Mensuru Jašarspahiću putem Facebooka javio se Željko Jašarspahić, mladi i uspješni karatist iz Novog Beograda sa molbom da dobije informaciju o svojoj familiji u kakanjskom naselju Doboj. U poruci Željko je napisao da je unuk Himze Jašarspahića koji je nekad davno živio u Doboju, a njegova baka zvala se Stanica. Iz priča Željko zna da je njegov djed porijeklom iz Kaknja.
AKO TI SE NE SVIĐA TVOJE, UZMI DRUGO IME! 13. 02. 2012.
Godišnje samo u Kantonu Sarajevo građani podnesu oko 334 zahtjeva za promjenu imena i prezimena. Naravno, ukupni podaci na državnom nivou ne postoje, ali je lako pretpostaviti da je zahtjeva mnogo više.
Svakog ponedjeljka u 22 sata satelitski kanal Viasat Histori emituje popularnu britansku rodoslovnuu seriju "Što misliš, tko si?" ("Who Do You Think You Are?"). Koncept emisije je jednostavan: u svakoj epizodi netko od poznatih gostiju uz pomoć stručnjaka otkriva svoje pretke. Primjerice, u britanskoj verziji serije, od nama poznatih osoba sudjelovali su atletičar Colin Jackson, glumci Jeremy Irons, John Hurt, Stephen Fry i David Suchet (glumio je Herculea Poirota), pjevačica i glumica Patsy Kensit, TV-voditelj Jerry Springer, gradonačelnik Londona Boris Johnson, glumica Kim Cattrall, glumac Rupert Everett i pjevač Jason Donovan.
“NAŠI KORIJENI”, NOVA KNJIGA RAIFA ČEHAJIĆA 21. 12. 2011.
Izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva, u saradnji sa našim portalom, objavila je veoma zanimljivu knjigu „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, čiji je autor urednik našeg portala Rodoslov.ba Raif Čehajić (na fotosu). U knjizi autor detaljno prezentira rezultate genealoških istraživanja bosanskohercegovačkih familija, starih više stoljeća, kao što su: Alaupovići, Arslanagići, Besarovići, Čengići, Despići, Filipovići, Ilići, Jeftanovići, Kulenovići, Leviji, Melezovići, Raguži, Sadikovići, Šahinpašići, Tanovići, Tauberi, Tvrtkovići, Zečevići i dr. Šezdesetak veoma interesantnih priča o porodicama i rodovima, na oko 250 stranica, ilustrovano je starim porodičnim fotografijama i rodoslovima.
TOMISLAV BOŠNJAK ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE 09. 11. 2011.
Tomislav Bošnjak iz Bakovića, 49-godišnji umirovljenik živi sa suprugom Ljubicom i kćerkom Ivankom u Bakovićima kod Fojnice. Do rata je radio u Vojnom odsjeku u Fojnici. Još tada je istraživao porijeklo svog roda i rezultate. zajedno sa kreiranim porodičnim stablom, pripremio za štampanje. No, došao je rat i sve mu je izgorilo, ponovo je nakon rata otpočeo svoju zamisao i dobar dio posla je uradio.
JURIČEVIĆI OD RIMOKATOLIKA POSTALI ADVENTISTI 08. 11. 2011.
Prelasci iz jedne u drugu vjeru nisu neobični, osobito ne u zemljama Zapada. No u Bosni i Hercegovini to je još uvijek tabu tema pa obraćenici, pred vlastitom obitelji i prijateljima, kriju činjenicu da su religiju u kojoj su rođeni i u kojoj su odgajani zamijenili nekom novom. Za mnoge od njih se malo ili nikako ne zna, jer se skrivaju želeći izbjeći osudu okoline. Međutim, bračni par Ankica i Mladen Juričević iz Paloča kod Uskoplja progovorili su o onom o čemu mnogi šute.
Danas je godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice – Katarine. Ona je bez sumnje jedna od najzanimljivijih, ali i najtragičnijih ličnosti bosanske dinastije Kotromanića. Nesreće su je počele pratiti već od malih nogu u očinskom domu. Rano je ostala bez majke pa je odrastala uz oca i braću.
Ishak Kolonić (58), penzioner iz Ljubije kod Prijedora koji vrijeme i novac troši na enigmatiku i raznorazne zanimljivosti kojim se bavi skoro četiri decenije, u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini prikupio je 226.310 prezimena.
Osnovana je još jedna udruga građana s osnovnim ciljem istraživanja rodoslovlja. Riječ je o Udruzi poznate hercegovačke obitelji Rotim iz Graca. Kako nam piše Nino Rotim, jedan od članova Udruge, on je sa još jednim njegovim prezimenjakom prije godinu dana krenuo u prikupljanje podataka o članovima šire obitelj Rotim.
"KLEPSIDRINA" NAGRADA ZA KULTURNU BAŠTINU DR. ENVERU IMAMOVIĆU 22. 09. 2011.
U organizaciji društva za zaštitu kulture i kulturne baštine "Klepsidra", u sarajevskom Narodnom pozorištu održana je kulturna manifestacija "Sarajevo kojeg više nema - sačuvati od zaborava 2011“. Namjera ove manifestacije bila je doprinijeti većem vrednovanju kulture u društvu, kao i djela Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva.
Sedmi susreti jednog od najstarijih i najbrojnijih bosanskohercegovačkih rodova Čengića održat će se u subotu, 10. septembra u Sarajevu i to u restoranu „Park Prinčeva“. U saopštenju za javnost, koje je objavio Upravni odbor Udruženja aristokratske porodice „Čengić“, pozivaju se svi Čengić kao i oni građani koji vode porijeklo od ovog roda da dođu na Sedme susrete, koji počinju pomenutog dana u 12 sati.
Na Dugim njivama, jednom od poznatih proplanaka na Kozari, nedavno su održani 12. susreti porodica Đurđević i Kos. I pored nestabilnog vremena, mnogo članova porodica ova dva plemena okupilo se na Kozari da bi se kroz druženje, pjesmu i tradicionalne igre dobro zabavili.
Od nedavno se na internetu pojavila web stranica porodice Galijašević, porijeklom iz Tešnja www.galijasevic.ba, koju je kreirao jedan od članova ovog roda – Husein.
Od 1991. bihaćki Dupanovići svake godine organizuju susrete svoga roda, čiji je jedan od inicijatora njihov član Ibrahim. Ove godine u martu su u bihaćkom hotelu „Park“ upriličili 21. druženje, a druge subote u julu je u naselju Otoka u Bihaću organizovane večeri Dupanovića, poznatije pod nazivom Druženje na ognjištu. Tako dva puta godišnje ovaj rod obnavalja svoja druženja, na kome svaki put pristvuje od 250 do 300 njegovih članova iz svih država (Poljska, Njemačka, Švedska, Danska, SAD, Kanada i Australija), gdje žive članovi ovog roda.
Fotos: Dupanovići pred porodičnim stablom koje je kreirao Ibrahim Dupanović Crni
U Stocu je od 10. do 11. lipnja 2011. održano Drugo godišnje okupljanje Raguža, srodnika i prijatelja. Program je počeo u petak 10. lipnja odlaskom na prvo groblje Raguža na Lastvi i uz sudjelovanje stotinjak Raguža, srodnika i prijatelja položeno je cvijeće i zapaljena svijeća kod Spomenika zahvalnosti svim pokojnima iz roda Raguža. Održana je i Sveta misa za sve pokojne iz roda Raguža koju je predvodio don. Nedjeljko Krešić u crkvi sv. Nikole u Gornjem Hrasnom.
RODOSLOV.BA NA PORTALU RODOSLOVLJE.HR 01. 07. 2011.
Povodom prve godišnje rada Rodoslova.ba, hrvatski portal www.rodoslovlje.hr ovih dana na svojoj web stranici objavio je osvrt o uspješnom radu i postojanja našeg portala. Prije sedam dana u rubrici Istaknute vijesti postavljen je pomenuti osvrt, a ove sedmice u istoj rubrici ovog poratala, koji je pokrenulo Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović”, predstavljena je i knjiga našeg urednika Raifa Čehajića “Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika” sa recenzijama prof. dr. Envera Imamovića i poznatog književnika Miljenka Jergovića.
U selu Zabojna, udaljenom od Srebrenice šest kilometara, održana je šesta po redu vjersko-kulturna i sportska manifestacija familije Đozić s ciljem očuvanja tradicije i međusobnog upoznavanja članova. Nekoliko godina unazad, posljednje sedmice u junu, u rodnom selu okupe se članovi najauhtohtonije srebreničke familije, druže se, nagrađuju najbolje učenike i urade neku značajnu investiciju u selu. Do sada su obnovili put, izgradili spomen-česmu, zagradili porodično mezarje, a u toku je i obnova džamije u Srebrenici.
Krajem aprila ove godine naš portal zaokružio je uspješno prvu godinu svog postojanja i rada. Nakon što smo prošle godine na Sajmu knjiga i učila u sarajevskoj Skenderiji promovisali prvi bh. portal za istraživanje porijekla porodica, otpočeli smo u Bosni i Hercegovini pionirski rad, otvarajući se dnevno prema stotinama i hiljadama znatiželjnih posjetilaca, koji su željeli saznati kako istražiti svoje porodične korijene, kreirati rodoslov, a ponudili smo, uz ostalo i stotinjak priča o najstarijim i najpoznatijim rodovima i sl.
DR. PETAR ŠIMUNOVIĆ: IMENA SU DANAS ODRAZ PRIPADNOSTI DRUŠTVENOM SLOJU 09. 05. 2011.
Papa Benedikt XVI. poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije prvi put da se Crkva miješa u imenoslovlje. Još je na Tridentskom koncilu propisano da katolici mogu davati djeci samo imena svetaca i svetica. Ta je praksa prekinuta u srednjem vijeku, kaže onomastičar Papa Benedikt XVI. Poručio je katoličkim roditeljima da svojoj djeci daju samo kršćanska imena. Nije li to ipak pretjerano upletanje u pravo roditelja da potomcima daju imena po svojoj volji, po kulturnoj i nacionalnoj tradiciji i u skladu s baštinom velikog ili malog naroda, svejedno.
Ibrahim, Elmedin i Elvir Korman iz Sarajeva u potrazi za svojim prezimenjacima stigli su u Blace kod Prozora, u koje se od prijeratnih 20 porodica Kormana u rodno selo, poslije godina provedenih u progonstvu, vratila samo polovina.
RASTE INTERES ZA ISTRAŽIVANJE PORODIČNIH KORIJENA 28. 03. 2011.
Istraživanja obiteljskih korijena pojava je koja je u Sjedinjenim Američkim Državama postala strast hiljade znatiželjnika. Stoga ne čudi što je na internetu sve više stranica različitih društva za istraživanje rodoslovlja, a DNK testiranje postalo je učinkovitim sredstvom u potrazi za precima.
GODIŠNJICA SMRTI PRVOG BOSANSKOG KRALJA TVRTKA I 11. 03. 2011.
Dana 10. marta 1391. godine, neočekivano je umro prvi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić. U historiju Bosne i Hercegovine upisan je zlatnim slovima, kao vladar koji je tokom hiljadugodišnje postojanosti naše domovine proširio njene granice na susjedne zemlje, a svoju zemlju doveo do političkog, kulturnog i ekonomskog blagostanja.
RODOSLOV.BA U 2011: TRI PRAVCA RAZVOJA 26. 01. 2011.
Ulazak u Novu godinu prilika je da se ukratko osvrnemo na rad Rodoslova.ba u 2010. i naznačimo nove pravce razvoja u 2011. godini. Za dva mjeseca naš portal će zaokružiti prvu godinu svog uspješnog rada. Iza nas je period u kome su nas „otkrili“ i upoznavali mnogobrojni čitaoci (na hiljade njih), šaljući nam pohvale za pokretanje portala, sugestije za bolji rad te se učlanjivali u Klub rodoslovaca, u kome je trenutno više od 300 članova. Dio posjetitelja portala slao nam je i priče o svom rodu, što je uticalo na raznovrsnost tekstova i pristupu temi rodoslovlja. Svima se ovom prilikom srdačno zahvaljujemo i pozivamo na dalju saradnju.
Svakodnevno na adresu portala Rodoslov.ba stižu mnogobrojne poruke različitog sadržaja. Uglavnom, pretraživači portala se interesuju za svoje potomke, zatim kako istraživati njihovo porijeklo i kako kreirati porodično stablo. No, ovih dana na našu adresu je stiglo zaista nesvakidašnje pismo sa kreiranim porodičnim stablom. Poslao nam ga je Nahid Kulenović iz Visokog, pasionirani rodoslovac, koji, između ostalog, piše i ovo:
Aida Droce, rodom iz Mostara, magistrirala je na području molekularne biologije na Århus Univerzitetu, a za svoj rad i istraživanje dobila je najbolju ocjenu. Godine 1994. sa porodicom je došla u Dansku. Prve dvije godine živjeli su u izbjegličkom centru 30 km od Århusa, te nakon što su dobili dozvolu boravka nastanili su se u Skanderborgu. Početkom svojih studija Aida se preselila u Århus.
SOFIJA MARIĆ ISTRAŽUJE SVOJE KORIJENE 21. 09. 2010.
Povijest je učiteljica života, davno je kazao rimski filozof Ciceron, a ta njegova izreka vjerojatno je vodilja Sofiji Marić koja posljednjih nekoliko godina detaljno istražuje svoje korijene, svoje podrijetlo. Marić je 1967. godine iz Mostara otišla u Australiju, a prije dvije godine detaljno se počela zanimati kako su živjeli njezini preci. Takva razmišljanja, u dalekoj zemlji koja se tradicijom, poviješću, kulturom, načinom života, uvelike razlikuje od njezinih rodnih Vrda i Mostara, nagnala su je da krene sastavljati svoje obiteljsko stablo.
Prezime Rotim predstavlja veliku skupinu, čiji se potomci danas nalaze diljem svijeta. Njihovi korijeni pripadaju selu Gornji Gradac, Župa Mostarski Gradac, općina Široki Brijeg. Naime, prema obiteljskoj predaji, Rotimi su doselili u Gornji Gradac kao Puljići s Rotimlja (općina Stolac), gdje su dobili nadimak Rotim i to prema nazivu sela odakle su pristigli, a koji je kasnije postao njihovo novo prezime.
BULJANI PORIJEKLOM IZ DUVANJSKOG KRAJA 08. 06. 2013.
S jezičnog motrišta prezime Bulja izvedeno je od pridjeva buljav sa značenjem onaj koji ima buljave, izrazito izbočene oči, onaj koji je buljook. Pridjev je poimeničen tako da je na osnovu bulj- dodan nastavak –an (bulj + an = Buljan), koji u imenima i nadimcima ima hipokoristično značenje. Dakako, nadimak se s vremenom pretvorio u prezime.
KREŠEVSKI MARIĆI RODOM IZ HERCEGOVINE 07. 06. 2013.
Studirajući početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća na Mašinskom fakultetu u Mostaru, Zoran Marić (rođen 1946. godine) iz Kreševa, upoznao je tada popularnog “Veležovog” golmana Envera Marića (1948), družeći se s njim kraće vrijeme. Istovremeno, Enver se u gradu na Neretvi povremeno viđao i sa novinarom i književnikom Milenkom Mišom Marićem (rođen 1941. u Bosanskom Petrovcu).
Fotos: Tadija (rođen 1911), sin Ivin na vjenčanju sa suprugom Anđelkom Ban 1939. godine
Ahmetaševići su nekada bili jedna od najbogatijih sarajevskih porodica. Sve njihovo bogatstvo bijaše uglavnom u nekretninama: kućama, dućanima, pilanama, ciglanama, zemljištu, i stečeno je isključivo marljivim radom i mudrim poslovanjem. Po svemu, Ahmetaševići bi bili ono što su i nekada bili, da nije bilo što je bilo. A bili su ratovi, pa su došle neke nove vlasti, znamo i koje i kakve, pa su došle konfiskacije, šikaniranja, zatvaranja... Potomci starih Ahmetaševića danas nemaju ništa. Osim uspomena i gorčine.
Prema narodnom predanju koje se može čuti od dobrih poznavaoca gračaničke prošlosti, familija Pašića iz mahale Mejdan je porijeklom iz Užica (Srbija). Ovo dobro znaju i najstariji članovi ove porodice. Prema tom predanju iz Užica je u Gračanicu doselio najpoznatiji član ove familije Ibrahim-beg Pašić koji je ostavio značajan trag u historiji Gračanice i ubraja se u najznamenitije Gračanlije.
JEFTANOVIĆI, UGLEDNA SARAJEVSKA PORODICA 19. 05. 2013.
Prvi Jeftanović koji je u drugoj polovini 18. stoljeću došao u Sarajevo bio je Hadži Petar Jeftanović, rođen u Tuzli 1750. godine. Rod Jeftanovića je porijeklom iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Despići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.
Kaluđerčići su dolaskom Steve u Sarajevo u drugoj polovini 19. stoljeća ostavili dubok trag u kulturnom životu Srba u Sarajevu. Porijeklom su, vjerovatno, iz zaseoka Očinići, podno Lovčena (Crna Gora), preci Kaluđerčića su odatle odselili u Vojvodini. U cetinjskom kraju, postoji predanje o davnašnjem bratstvu Kaluđeričića, koje se, poslije poraza Austrije u ratu sa Turskom, iselilo sa Čarnojevićem i koje slavi Svetog Nikolu. U hronikama je zapisano da su se, pored Vojvodine, iseljavali i u Boku i u Bosnu.
JUSIĆI POTOMCI SREDNJOVJEKOVNIH DIZDARA 16. 05. 2013.
Krajem marta 2012. godine Jasmin Jusić, nastavnik iz Ekonomske škole u Sarajevu osvojio je jedno od prvih mjesta na Microsoftvomom forumu informativnih edukatora u Moskvi. On je, zajedno sa još sedam nastavnika u Evropi – uz pomoć kreativnosti i upotrebom novih tehnologija - poboljšao nastavni plan i način na koji učenici stiču nova znanja. Nakon kantautora iz Dubrovnika Ibrice Jusića, koji je decenijama poznata ličnost na evropskoj muzičkoj sceni, Jasmin je drugi član roda Jusić koji je postigao veliki evropski uspjeh.
Prezime Duvnjak nosi 1.923 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 214. hrvatsko prezime. Duvnjaka je najviše: u Zagrebu (87,2), Đakovu (43,1), Kaštelima (43,1), Solinu (27,9), Splitu (35,7), Koški pokraj Valpova (18,6), Virovitici (21,6), Sesvetama (14,5), Osijeku (20,5) i Dugom Selu (11,4).
Piše: Ante Ivanković, publicist
Fotos: fra Stjepan Duvnjak, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu
MAHMUTSPAHIĆI U ORAŠJE DOŠLI IZ BEOGRADA 03. 05. 2013.
Kao i veliki broj muslimanskih familija, tako su i Mahmutspahići nakon Berlinskog kongresa (13. jula 1878.) iselili iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Učinili su to Mahmutspahići sredinom 19. stoljeća doselivši iz Beograda u Orašje. Za svoju napuštenu imovinu u Srbiji u zamjenu su dobili poljoprivredna imanja uz rijeku Savu s bosanske strane.
Fotos: Članovi familije Mahmutspahić u drugoj polovini 20. stoljeća
Tuzlanska familija Azabagić, baš kao i Tuzlić, Mulaosmanović, Jašarević i Muratbegović, vodi porijeklo od bosanskog namjesnika Topal Osman-paše (1670-1735). Topal Osman-paša je rođen u Moreji u Turskoj i od stražara vrtova u 24. godini postao beglerbeg, a potom bosanski namjesnik kada dolazi u Sarajevo, u komu je podigao više objekata, te pospješio industriji i ukupni razvoj grada.
Za prvog poznatog pretka roda Vrućak (nepoznatog imena) kasnije nazvanog zbog njegove istaknute vjerske naobrazbe “stari hodža Vrućak”, smatralo se da on pri dolasku u selo Vrutke nije otkrio vlastiti identitet a da je prezime Vrućak nastalo poslije, nakon njegovog dolaska u selo Vrutke. Porijeklom je iz Kolašinske ljute krajine, vojne oblasti kapetanije Hercegovačkog sandžaka, gdje je u 180-godišnjem kontinuitetu vladao poznati rod begova Mušovića i gdje je usljed sve učestalih napada pobunjeničkih crnogorskih i brdskih plemena Moračana, Rovčana, Drobnjaka i Vasojevića redovito važila deviza „s krvlju ručak, s krvlju večera“ .
Fotos (iz 1963. godine): Mehmedalija (1936-2010) i Mejra (1935-1994) Vrućak s djecom: Zehra (1956), Fadila (1958) i Enver (1960)
S manje ili više uticaja, Čabrići su u historiji Kaknja, dugoj jedno stoljeće, najmanje 50 godina u kontinuitetu davali određeni ritam gradu. Potvrda ove konstatacije je Stjepan koji je od 1950. do 1953. godina bio direktor Rudnika; kasnije će u preduzeću „Jasmin“ direktor biti August; pravnica Mira Heganović, sestra Stjepanova, bila je sekretar Općine, a od 2000. do 2008. diplomirani inženjer elektrotehnike Ivan (u dva mandata) bio je zastupnik u Općinskom vijeću.
BESAROVIĆI – UGLEDNI POLITIČARI, PROFESORI I LJEKARI 11. 04. 2013.
Zajedno sa Burnazima, Budimlićima i još nekim, Besarovići se ubrajaju među stare sarajevske srpske porodice iz 18. stoljeću. Hroničari su zabilježili da su u Sarajevo doselili krajem 17. stoljeća iz okoline Srebrenice, a u dokumentima prvi put se spominje 1695. godine. U početku su se bavili najviše trgovinom postajući veletrgovci, te je zabilježeno da su 1890. godine Jovanovi sinovi osnovali zajedničku trgovačku firmu pod nazivom “Sinovi Besarovića”.
Stanovnicima starog dijela Sarajeva, posebno šireg područja Baščaršije, veoma dobro je znana ne baš dugačka ulica Dženetića čikma. Ta ulica se pruža između ulica Kaptola i Josipa Štadlera paralelno sa ulicom Mula Mustafe Bašeskije. Imenitelji sarajevskih ulica i trgova nisu joj slučajno darivali to ime u ovom dijelu grada iz najmanje dva razloga.
Prvi Križan koji je došao u Bosnu i Hercegovinu bio je Tomas, stigavši u vrijeme austrougarske vlasti iz Osijeka u Tuzlu. Bilo je to dekretom tadašnje vlasti. Raspoređen je u grad soli jer se tamo 1884. godine gradila pivara. Pošto je Tomas bio vrsni pintar, stručnjak za izradu drvenih bačvi (50 i 100 litara), tadašnja vlast ga je poslala u Tuzlu da za potrebe pivare izrađuje bačve.
Prema popisu stanovnika Bosne i Hercegovine od 15. juna 1879, prve godine poslije okupacije Bosne i Hercegovine od Austrougarske, u Travniku je bilo 374 Jevreja. Najstarije porodice bile su: Maestro, Altarac, Konforti i Salom.
Po predanju u Travnik Jeruham Konforti došao je iz Novog Pazara, jer je onda bilo više jevrejskih porodica u ovom gradu.
SULJO - RODONAČELNIK SOFTIĆA IZ PODGORJA 04. 04. 2013.
Softići u Podgorju (općina Banovići) zasigurno postoje još od osmanskog perioda. Austrougarska uprava dolaskom 1878. godine, u svojim dokumentima i popisima registruje postojanje Softića u Podgorju, te krajem 19. stoljeća (1895) bilježi postojanje posebne mahale po imenu Softići.
Fotos: Jedna od porodica Softića: Huso, Zijad, Mirsad i Munira
O porijeklu porodice Đukić, jedne od najstarijih trgovačkih u Tuzli, postoje dvije verzije. Prema jednoj, koju je često pripovijedao Risto J. Đukić, unuk Riste K. Đukića (umro u Zagrebu 1969. godine), njegovi preci su u sjeveroistočnu Bosnu došli iz Crne Gore, gdje su pripadali plemenu Vasojevića. U Tuzli Đukići su došli iz Porebrica.
Fotos: Porodica Jove i Katarine Đukić (sjede) 1922. godine sa sinovima: Bogdanom, Milivojem, Ristom i Dušanom
U prvoj polovini 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini neke porodice – vjerovatno po ugledu na evropske – bile su osnivači fabrika iz kojih su se kasnije razvijale velike državne kompanije i kombinati. U Visokom su tako između dva svjetska rata Asim i Edhem, dvojica najstarijih sinova Mehmed-age Čabaravdića (1876-1958) podigla fabriku kože iz koje se, nakon 1946. godine, ali sa drugačijom strukturom vlasništva, razvilo poznato preduzeće Kožarsko-tekstilni kombinat.
Fotos: Braća Čabaravdić sa svojim automobilom 1933. godine
Utemeljeni prije tri stoljeća u okolini Tešnja, a možda i prije, šireći se iz svog zavičaja, rod Galijaševića dao je kroz historiju više istaknutih i značajnih ličnosti. A trenutno najpoznatiji je holivudski glumac 26-godišnji Edin, umjetničkog prezimena Gali (zbog teškog engleskog izgovora Galijašević skraćeno na Gali), poznat iz američke televizijske serije „Momci s Medisona“ („Mad men“), koju je 2010. emitovao i BHT1.
Prezime Bošnjak, dosta često prisutno na širem području u sva tri konstitutivna naroda i u sve tri vjere (pravoslavlju, kršanstvu i islamu) u Bosni i Hercegovini, uglavnom potiče od toponima Bosna (država, naselje i rijeka). To jasno pokazuju naredni primjeri.
Fotos: Djeca Mate Bošnjaka iz Bakovića: Luca, Ivo, Pero, Frano, Jozo, Mato, Kata, Ljuba, Zdravko i Nikola
Bratstvo Kosovčića je od davnina nastanjeno na području visokog Durmitora, u plemenu Drobnjaci, nekadašnjoj staroj Hercegovini, danas sjeverozapadnoj Crnoj Gori. Ono se tu nastanilo u selima Pošćenje i Duži, a kasnije i u selu Samobor kod Gacka.
MATERIJALNE I DUHOVNE VRIJEDNOSTI TUZLANSKIH PAŠIĆA 02. 03. 2013.
Tuzlanski rod Pašić, čiji preci su porjeklom iz Turske, potomci su Hasan–paše Ljiljaka. Bili su ugledni zemljoposjednici i trgovci, ubrajani u 55 velikih bošnjačkih zemljoposjedničkih porodica sjeveroistočne Bosne, te poznati i kao veliki dobrotvori. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća imali su više hiljada dunuma begluka i kmetskih selišta u kotaru Tuzla u mjestima: Tuzla, Babice, Bistarac, Lipnica, Smoluća, Požarnica, Podpeć i Šikulje.
Kroz razna historijska razdoblja u Bosnu i Hercegovinu dolazile su porodice iz mnogih krajeva i država sa različitm ciljevima, često dobrovoljno, mada nerijetko i radi ostvarivanja različitih ciljeva, kao i odlukama vlasti - dekretom. Bez obzira na način i cileva dolaska u našu državu familije su često, zavoljevši ili naviknuti na ovo podneblje, mentalitet stanovništva i običaje, ostajale šireći svoje korijene i do današnjih dana. Po mnogočemu specifičan je primjer dolaska u Zenicu slovenačke familije Derlig u vrijeme socijalističke Jugoslavije odmah nakon završenog Narodnooslobodilačkog rata (NOB).
Osim što je najčešće kod Hrvata, Kurtović je često prezime i kod Bošnjaka islamske vjere (Gacko, Drežnica pokraj Mostara), ali i kod pravoslavnih Srba u istočnoj Hercegovini (Kruševica pokraj Ljubinja, Trebinje).
NA PROSTORU EX JUGOSLAVIJE 3.650 PORODICA BEGOVIĆ 15. 02. 2013.
Prema pisanju Hakije Avdića u knjizi “Paše i begovi Bihora” (kao izvor navodi Milisava V. Lutovca i knjigu "Bihor i Korita", a iste izvore prenosi i prof. dr. Ejup Mušović), jedna od begovskih čuvenih porodica su Begovići iz Rasova. Rasovo je bilo u posjedu Begovića, koji vode porijeklo od Jovan-bega, srpskog vlastelina još iz srednjega vijeka.
Prezime Crnjac u Hercegovini je vrlo često. Nosi ga drevno hrvatsko pleme Crnjaca koje je stanovalo u Crnču i okolici. Ono je postojalo i prije turske okupacije. Turci ga spominju u dva popisa, 1466. i 1468. godine kao Cernac (Zernac i Zarnac) i mijenjaju ga prema potrebi u Karačić. Kasnije ovo prezime se susreće u Istri u Ročjoj Vasti, u Otoku kraj Sinja, u Brebrini i drugdje.
MNOGOBROJNI SREDNJOVJEKOVNI ROD SOKOLOVIĆA 09. 02. 2013.
Ferida Sokolovića upoznao sam u Kaknju 1994. godine kao glavnog urednika na Televiziji IC-7. Nakon rata (1992-1995) on je napustio ovu televiziju i posvetio se privatnom biznisu koji nije imao neke dodirne tačke s novinarstvom.
U Bosni i Hercegovini nisu rijetki slučajevi da neke familije s generacije na generaciju održavaju kontinuitet porodične tradicije u raznim sferama života i rada, poput davanja istog imena jednom njihovom članu u svakoj generaciji a ponekad je to naziv njihovog rodonačelnika, preko jedne vrste zanimanja (profesije) i čuvanja simboličnih porodičnih predmeta. Međutim, familija Hadžiabdića porijeklom iz Gornjeg Vakufa / Uskoplja tri stoljeća gaji nesvakidašnju tradiciju održavanja tamošnje sahat-kule, čuvajući tako s početka 18. stoljeća uspomenu na svog pretka koji je u kulu i sagradio.
Fotos: Hasan ef. Hadžiabdić sa suprugom Fahrijom i djecom 1948. godine
Dragići potiču iz Slavonije, iz sela Svetoblažja kod Đakova. Prema podacima iz šematizama Srpske pravoslavne crkve za Slavoniju i sjevernu Hrvatsku, prvo srpsko stanovništvo doselilo se u Svetoblažje (ime je dobilo po katoličkoj crkvi Sv. Blaža), najranije u vrijeme raspada turske uprave krajem 17. vijeka.
Fotos: Porodica Miće Dragića, sina Riste iz Kaknja 1915. godine
KARAVDIĆI – POZNATA ZANATSKA FAMILIJA 31. 01. 2013.
U jezgu visočke čaršije, u Ulici Alije Izetbegovića, tu naspram Tabačke džamije, stotinjak godina smještena je zanatska radnja porodice Karavdić, za koju njen vlasnik 70-godišnji Teufik, zvani Kiko Karavdić tvrdi da je postoji od 1896. godine, što dokazuje memorandumom radnje „Ahmed Karavdić i braća – Visoko“, štampanim tridesetih godina proteklog stoljeća. Nekada je to bila radionica kože i bojadisona, oko koje su bili mnogi tabaci, pa po njima – jer su isključivo te zanatlije odlazile na klanjanje u njoj – džamija dobi naziv Tabačka.
FILIPOVIĆI STARI NAJMANJE PET STOLJEĆA 29. 01. 2013.
Prezime Filipović izvedeno je od ličnog imena Filip, koje je naša prilagođenica grčkog imena Philippos (grčki philos = prijatelj + hippos = konj), kod nas stigla preko latinskog Philippus. Dodavanjem sufiksa ov i ić na ime nastalo je prezime Filipović.
Fotos: Porodica Filipović Sejdalije, snimljena 1946. godine
Sredinom 2009. godine elektronskom poštom dobio sam odgovor Josipa Zudera iz Amerika na moju poruku. Obavještava me da se posljednjih nekoliko godina svakoga prvog vikenda u augusta u Americi sastaju Kakanjci koji žive u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
PORIJEKLO SARAJEVSKE PORODICE TAUBER 12. 01. 2013.
Elijas Tauber, poznati sarajevski Jevrej koga sugrađani jednostavno zovu Eli, istaknuti je član Židovske zajednice u BiH, veliki humanist i omiljena ličnost u gradu. Upoznao sam ga prije 25 godina dok smo oba radili u sarajevskom „Oslobođenju“, tada najvećoj novinsko-izdavačkoj kući u Bosni i Hercegovini. Uvijek sam ga cijenio i uvažavao kao kolegu. Početkom augusta ove godine, dva dana nakon promocije na „Baščaršijskim noćima“ njegovog dokumentarnog filma „Moriset“ (film zamišljen kao uspomena na jednu porodicu koja je obilježila kulturno i intelektualno središte Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata), sjedimo ispred BBI-ja i slušam njegovu priču o dolasku Taubera u Sarajevo:
Gospođa Asja Jurčić (djevojački Sočo), diplomirana ekonomistica iz Zagreba i polaznica Radionice "Za svojim korijenima" (generacija 2009. godine) brzo je shvatila da do građe za povijest svojih predaka (rod Sočo, iz Sarajeva, sa starijim korijenima iz Kreševa) u arhivima Republike Hrvatske ne može doći. Radionica ju je samo potakla da samostalno nastavi s istraživanjem svog obiteljskog rodoslova i konačno mu da grafički oblik.
KRISTIĆI - GRANA KRALJEVSKE PORODICE 09. 01. 2013.
Sredinom 19. stoljeća u Kreševu je bilo više familija Kristića. Jedna od njih je bila obitelj Mate Kristića (1852.-1936.) i njegove supruge Kate (1860.-1938.). Kao i mnogi Kreševljaci, i Kristići su bili kovači a nekada i mesari.
Piše: Franjo Pipi Kristić
Fotos: Obitelj Vesne i Franje Kristić iz Kiseljaka
KAKO JE IZUMRLA SUTJEŠKA OBITELJ STRUJIĆ 03. 01. 2013.
Obitelj čiji su začetnici bili Anto i Malina Strujić još koncem 19. stoljeća bila je jedna od najuglednijih i najimućnijih familija u Kraljevoj Sutjesci; posjedovali su gostionicu, mlin, hotel u Visokom, a jedan od njih bio je i načelnik općine Kraljeva Sutjeska. No, obiteljske nesreće te posebno Drugi svjetski rat i poraće doveli su do potpunog nestanka ove obitelji u Kraljevoj Sutjesci.
Fotos: Vjenčanje Ilije Strujića i Ane Dusper 1927. godine
KOTROMANIĆI, BOSANSKA KRALJEVSKA DINASTIJA 10. 12. 2012.
Kotromanići, bosanska dinastija koja je vladala od 1254. do 1463. godine. Podrijetla je vjerojatno germanskog. Prvi dokumentima utvrđeni član dinastije bio je ban Prijezda, rođak i nasljednik bana Ninoslava (spominje se od 1233. a bio je ban od 1254. do iza 1287.).
Opisujući bosanskohercegovačka mjesta, ljude i običaje početkom 20. stoljeća, prije svega bošnjačke, sarajevski pisac Alija Nametak u romanu „Tuturuza i šeh Meco“ značajno mjesto posvećuje i kiseljačkoj porodici Terović i njenom članu hadži Vejsilu. Uz ostalo, autor piše i ovo:
Na osnovu pisanih podataka, prezime Beat je ušlo na teritoriju Hercegovine sa doseljenicima oko 1389. godine, kada se srednjovjekovna srpska vlastela i narod povlačio pred Turcima sa okupiranih teritorija.
IBRAHIMPAŠIĆI - VELIKI ZEMLJOPOSJEDNICI, GRADONAČELNICI, INTELEKTUALCI... 20. 11. 2012.
U pisanim dokumentima prezime Ibrahimpašić se prvi put spominje 1696. godine u pismu sačuvanom u Arhivu grada Zadra (pod brojem F.CXXXIII), što ga je providuru ovog grada poslao tatar Mustaj-beg Idriskapetanović, kapetan bihaćki. On moli zadarskog providura da iz zatvora pusti Muhamed-bega Ibrahimpašića.
Fotos: Jedna od bihaćkih porodica Ibrahimpašić s početka 20. stoljeća
LEVI – POZNATI ROD SARAJEVSKIH JEVREJA 09. 11. 2012.
Levi su najmnogobrojniji rod sarajevskih Jevreja Sefarda. Oni baštine tradiciju opstojnosti u ovom gradu dugu pet stoljeća, u kojoj je prodefilovalo na stotine članova različitih generacija ovog roda koje Sarajlije pamte. Iako ovako dugovječan rod, historičari nisu uspjeli dokučiti podatak koji se to prvi potomak Levija obreo u Sarajevu.
DESPIĆI – SARAJEVSKA ELITA 19. STOLJEĆA 26. 10. 2012.
Prezime Despić nastalo je od ženskog imena Desa, Despa, kako se zvala kćerka nekog handžije s Nahoreva hana na sarajevskim Nadkovačima. Rodonačelnik sarajevskih Despića je zapravo Risto Stijepčević koji je porijeklom iz hercegovačkog sela Samobor, smještenog na obodu Gatačkog polja. Njegovi potomci, međutim, kako navode historičari, doselili su u Samobor iz Crne Gore i to iz doline rijeke Pive u okolini Durmitora (Crna Gora), odakle potiču i sarajevski Jeftanovići. Obje porodice slave istu slavu (27. januara) Sv. Savo.
FADILPAŠIĆI – POTOMCI BOŽJEG POSLANIKA MUHAMEDA 06. 10. 2012.
Šta je to u genealogiji sarajevskih Fadilpašića što vijekovima privlači kao magnet historičare, književnike, pripovjedače i druge umjetnike da tematiziraju ovaj rod? Nije li to plemički nekibul-ešraf Nuruddin efendije, možda Mustaj-beg, prvi sarajevski gradonačelnik u periodu austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, ili ogromni i mnogobrojni njihovi posjedi, ili možda autentičnost Fadilpašićevih kuća? Ili, možda, od svega ovoga pomalo?
Fotos: Halid (lijevo) i Mahmud (desno), potomci Fadil-paše Šerifovića
RAGUŽ – NAJBROJNIJE SVJETSKO PREZIME 02. 10. 2012.
Otkud da te zovnem, rode - bio je naziv velike obiteljske manifestacije, održane u Stocu 11. i 12. juna 2010. godine. U ta dva dana, nakon višegodišnjih priprema koje je vodila Udruga “Raguži 1610”, obilježena su dva značajna datuma jednog od najvećih hrvatskih rodova – Raguža; 400-godišnjica rođenja rodonačelnika ovoga roda dubrovačkog trgovca Petra Veseličića, zvanog Latinin (1610–1667), te 300 godina od prvog pisanog spomena prezimena Raguž – 23. oktobra 1710.
Iako Felića, koji su južnoslavenskog porijekla, ima na gotovo na svim kontitentima, svi oni porodične korijene vuku iz Izačića kod Bihaća. Odakle se prvi njihov predak doselio u Izačiće, nije istraženo, ali se pouzdano zna da se u ovo mjesto 1625. godine prvo naselio Imšir-aga.
Fotos: Alaga Felić (1908-1974) sa sinovima Ahmetom i Osmanom (stoje) te Omerom i Halimom (čuče)
Iako zakonska regulativa dozvoljava da udajom žena, pored muževljevog prezimena, zadrži i svoje djevojačko, u praksi se to, bar u Bosni i Hercegovini, rijetko dešava, već ona obično preuzme novo, muževljevo prezime. No, u Kiseljaku postoji i treći slučaj – da je Snježana Buljan (rođena 1952. godine) udajom za Josipa Buljana (1944) te, 1975. godine zadržala i svoje prezime a preuzela i muževljevo pa su tako – jer su ista – dva prezimena stopljena u jedno. Pri tome valja znati da Snježana i Josip, mada istog prezimena, nisu u krvnom srodstvu.
Fotos: Josipov djed Mato Buljan i baka Malka sa djecom 1920. godine
PLEMIČKA OBITELJ ALAUPOVIĆ IZ FOJNICE 21. 05. 2012.
Fojnička obitelj Alaupović prva je bosanskohercegovačka familija koja je postala član Hrvatskog plemićkog zbora u Zagrebu. Desilo se to u januaru 1997. godine kada je diplomu Zbora primio Vladimir Alaupović Tako danas mnogobrojna obitelj Alupovića, razasuta širom Evrope i Amerike svoje plemstvo "dobiveno davnom zaslugom predaka prenosi rođenjem, ali i učvršćuje i odgojem i potvrđuje životom".
Babići su "stara bosanska obitelj koja je plemstvo dobila od kralja Stjepana Ostoje 1408. godine i od hrvatskougarskog kralja Vladislava 1439. godine”. U doba mletačko-turskih ratova iselili su se u Hrvatsku i Hercegovinu, a zatim u Makarsko primorje, i to s titulom conte i plemići Kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskog primorja. Kao plemićka obitelj posjeduju i svoj grb.
Svojim znanjem, stručnošću i sposobnostima tri Muftića, različitih profesionalnih opredjeljenja i starosne dobi, ostavili su u krajem 20. i početkom 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini u kulturnom, političkom, poslovnom i sportskom životu dubok trag: fudbaler Refik, sinolog Kemal i bankar Edin.
Od 103 roda u Kiseljaku, koliko ih je u ovom gradu živjelo sredinom prošlog stoljeća, najbrojniji su Cvjetkovići (10 domaćinstva), Markovići sa osam, Mihaljevići, Hodžići i Jelaši po šest, Bradarići, Hasečići i Boje po pet, Tvrtkovići, Tomići i Kubiček po četiri, a Melezovići, Kuliši, Grgići, Momčinovići, Kristići, Iviši, Ramljaci, Bartulovići, Orozi, Slome, Šukuni i Čondrići po tri domaćinstva. Sa dva domaćinstva ima 18 rodova, a sa jednim 62.
Isabegovići se ubrajaju u one porodice koje su u Sarajevo došle iz drugih krajeva Osmanskog Carstva radi potreba tadašnje državne službe i tu se stalno nastanile. Rodonačelnik ove familije je Ishak-beg, o čijem se porijeklu zna veoma malo.
BOSANSKI KRALJEVSKI RODOSLOV IZ 1482. 13. 03. 2012.
Ovaj tekst je potpisao Petar Ohmućević, član stare humske bošnjačke porodice Ohmućević, a napisan je na pergamentu, koji je poslije bio nalijepljen na poleđinu jedne slike rađene u drvetu, smještene u samostanu u Kraljevoj Sutjesci. U prvom dijelu donosi rodoslov Bosanske Kraljevske porodice Kotromanić, kao i Nemanjića, čiju su krunu, pored Bosanske krune, uzimali poslije Tvrtka i ostali bosanski vladari da bi time omogućli dugotrajnu vlast Bosne nad Srbijom.
LJUBOVIĆI PORIJEKLOM IZ ISTOČNE HERCEGOVINE 23. 02. 2012.
Ljubovići su znamenita hercegovačka begovska obitelj porijeklom iz istočne Hercegovine (selo Odžak kod Nevesinja). Središte ove obitelji je selo Odžak koje leži sedam kilometara jugoistočno od mjesta Nevesinja. Na ovom području su se nekada u vrijeme Osmanlija nalazili begovski odžaci, kule i posjedi begova Ljubovića, pa je ovo mjesto po tim posjedima i dobilo ime.
MELEZOVIĆI, STARA KISELJAČKA FAMILIJA 01. 12. 2011.
Melezovići su jedna od najstarijih kiseljačkih familija. Prema predanju, u Kiseljak su došli u vrijeme turske vladavine Bosnom i to iz Hercegovine, a koje godine je to bilo teško je sa sigurnošću reći. Već nekoliko stoljeća ova porodica baštini epitet najstarije u Kiseljaku
KAKO SU AŽDAJIĆ IVANAGA I FRANAGA DOBILI NADIMKE 21. 11. 2011.
U sutješkom kvartu Varoš, iza kuće Mije Šaina Kreze, na lijevoj strani puta kroz Varoš, nalazila se stara kuća, vlasništvo Ivana Aždajića, zvanog Ivanaga. U prizemlju kuće, izgrađenom od lomljenog kamena, nalazio se podrum, magaza za ostavu drva i drvenih kaca. Gornji dio kuće za stanovanje bio je izgrađen od šepera. Kuća je bila pokrivena drvenim krovom, zvanim šindra, na četiri vode. Unutar kuće je bilo otvoreno ognjište.
Porodična priča kaže da su Živkovići, odnosno njihov čukunđed Živko, iz Stare Hercegovine, u vrijeme Nevesinjske puške sa sinovima Đukanom i Simom te kćerima Tomanijom i Stanom doselio u Visoko, dok je njegov otac Pavo sa sinovima Todorom i Vojinom ostao u okolini Trebinja. Todorovi potomci su se prozvali Paovice, po njegovom ocu, a od Vojina su nastali Vojinovići. Predanje kaže da su se Živkovići tako prezivali i u starom kraju.
